Godinama unazad, u svijetu se šire pokreti koji zagovaraju ideju o univerzalnom osnovnom dohotku (Universal Basic Income ), a među onima koji je podržavaju su i izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX Elon Musk, kao i Pierre Omidyar, osnivač eBaya. Poslovni inkubator, Y Combinator, napravio je i studiju o UOD-u za prostor Sjedinjenih Američkih Država.
S posljedicama koje pandemija COVID-19 ostavlja na ekonomije država, pokret UOD dobiva sve više na snazi. Trenutno, više od 500 političkih dužnosnika širom svijeta poziva na primjenu ovog modela uslijed destabilizacije svjetske ekonomije. Predstavnici opozicije u Velikoj Britaniji predložili su ove mjere tokom parlamentarne rasprave, koja se odnosila na podršku porodicama za vrijeme krize zdravstvenog sistema.
Što je univerzalni osnovni prihod?
Univerzalni osnovni prihod (UOD) je prihod čija je namjena pokriti osnovne životne potrebe i pripada bezuvjetno svim odraslim osobama. Ovu ideju promovisala je Svjetska mreža za univerzalni dohodak, zajednica akademika i aktivista, još od 1986. godine, a korijeni ove ideje sežu u 16. stoljeće, u vrijeme Thomasa Morea, odnosno mogu se pratiti čak do 5. stoljeća prije nove ere i Periklovog doba.
Ipak, dosadašnji eksperimentalni pokušaji primjene ovog modela nisu bili uspješni. Naime, tokom 2015. godine, Finska je proklamirala probno razdoblje osnovnog dohotka, ali se projekt sveo na svega 2.000 slučajno izabranih korisnika koji su bili evidentirani u registru nezaposlenih. S obzirom na to da su sredstva u iznosu od 560 eura isplaćivana tokom razdoblja od dvije godine, bez obzira na to jesu li se korisnici u međuvremenu zaposlili, i da plaćanja nisu vršena na razini čitave zajednice, jasno je da se u ovom slučaju nije radilo o UOD-u.
Prednosti UOD-a
Koristi ovog modela trebale bi se odnositi na društvo u cjelini, čime bi se smanjila nejednakost i osigurala finansijska sigurnost. Pilot projekti koji su se približili univerzalnosti u primjeni ovog modela pokazali su da korisnici više štede, pametnije investiraju novac, imaju bolje zdravstveno stanje koje sa sobom nosi i veću energičnost, u situaciji gdje se većina njih nastavljala baviti poslom kao i ranije.
Jedna od pionirskih shema koja odražava stvarne benefite UOD-a je ona pod nazivom "negativni porez na prihod" koja je bila primijenjena u kanadskoj provinciji Manitoba u razdoblju od 1975-1977. godine. Iako u osnovi nije predstavljala shemu temeljenu na transferu novca korisnicima, u sebi je sadržavala gotovo iste benefite. Kod korisnika je zabilježen manji broj ozljeda, nesreća i hospitalizacija, a mladi su mnogo radije nastavljali školovanje. Kod ljudi koji su već radili puno radno vrijeme zabilježene su neznatne promjene, osim kod studenata i majki s djecom, koji su radno vrijeme reducirali kako bi se posvetili studiranju, odnosno kako bi provodili više vremena kod kuće s djecom.
Kako Forbes navodi, u vrijeme globalne krize, UOD bi potencijalno mogao donijeti veću financijsku sigurnost milionima ljudi kojima je to potrebno.
Iskustva iz svijeta tehnologije
Ideja osnovnog prihoda široko je podržana u tehnološkom svijetu, prvenstveno iz potrebe da se riješi rastući problem automatizacije proizvodnje sve većim korištenjem robota, ali se ipak doživljava kao neka vrsta utopije.
Tokom 2016. godine, Y-Combinator objavio je plan da u malim razmjerima provede pilot projekt osnovnog dohotka u Oaklandu u Kaliforniji. Iako je prvobitna zamisao bila da se dohodak podijeli između 100 slučajno izabranih korisnika iz siromašnih četvrti, ubrzo se od toga odustalo, jer šira zajednica ne bi vidjela nikakve koristi od toga. Umjesto ovog, napravljen je projekt koji uključuje širu zajednicu i podrazumijeva transfere novca 3.000 korisnika, međutim, i njegova primjena je odgođena.
Do odgađanja je došlo uslijed potrebe da se projekt koordinira i uskladi s državnim institucijama, kako sudionici ne bi izgubili postojeću državnu pomoć koju uživaju, pojasnili su predstavnici Y-Combinatora.
Komentarišući ovaj eksperiment Y-Combinatora, Guy Standing u radu "Osnovni dohodak: Kako do njega stići" smatra da je postavljanje nivoa dohotka u velikoj mjeri nezahvalan zadatak.
"Ako bi ovaj nivo bio previše visok, to bi ga učinilo nepraktičnim s fiskalnog stanovišta, dok bi manji iznos i dalje imao pozitivan efekt, a bio bi i mnogo realističniji", smatra on.
S obzirom na to da bi isplate u okviru ovog projekta bile vršene iz privatnog fonda, to bi ga učinilo potencijalno održivijim u odnosu na prethodno provođene državne projekte, koji uslijed političkih promjena i izmjena regulative, u sebi nužno nose veliku dozu neizvjesnosti.
Projekti mnogih općina u Nizozemskoj, koje su pokazivale entuzijazam za ovu ideju, stopirani su upravo zbog nedostatka političke volje, dok je eksperiment u Ontariju u Kanadi otkazan nakon promjene vlasti.
Šta dalje u vezi s UOD-om
Implementacija ovog modela zahtijeva hrabrost, a nužan je i konsenzus svih političkih snaga. Prema navodima Forbesa, dok se pandemija COVID-19 širi svijetom, društva bi trebala razmisliti i o poduzimanju nekih mjera bez presedana, pri čemu pokret zagovornika UOD-a, u novonastaloj situaciji dobiva svoj trenutak, kao strategija koja bi mogla pružiti dugoročne benefite i nakon što kriza prođe. .
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
