Šef IEA: Plin će u Evropi poskupjeti čak i ako rat s Iranom odmah stane, u zimu ulazimo s historijski niskim zalihama

Birol je u srijedu, na marginama međunarodne konferencije u Berlinu, za Al Jazeeru kazao da poremećaji u Hormuškom moreuzu pogađaju sve regije, ali da je Evropa posebno ranjiva.

Očekuje da će cijene tečnog prirodnog plina (LNG) u narednim mjesecima rasti, čak i ako rat s Iranom odmah stane.

"Najbolji dan za prekid vatre bio je jučer. Inače, prije zime evropske zemlje imaju velike zalihe plina, ali zalihe s kojima ulazimo u ovu zimu znatno su niže od historijskog prosjeka", kazao je.

Dodao je da se Evropa za plin nadmeće s azijskim zemljama, koje su još ovisnije o Bliskom istoku.

"Ako zima bude oštra, mogli bismo vidjeti više cijene plina u Evropi. Život neće biti lak za Evropu ni ove ni naredne godine", rekao je.

Skladišta puna 72 posto

Kako navodi Al Jazeera, prije rata gotovo desetina evropskog LNG-a prolazila je kroz Hormuški moreuz, a iranski napadi na brodove drastično su smanjili uvoz. Skladišta plina u Evropskoj uniji puna su 72 posto, umjesto uobičajenih 90 posto. Analitičari procjenjuju da taj manjak odgovara energiji potrebnoj za 10 do 12 miliona domaćinstava.

Prema medijskim izvještajima, ministri energetike EU razmatraju da li da od domaćinstava i firmi zatraže ograničavanje potrošnje.

Birol smatra da su vlade zakasnile, a stanje su dodatno pogoršali sukobi oko moreuza Bab al-Mandeb.

"Zaista sam razočaran što vlade nisu poduzele potrebne mjere. Sada se svi žure. Zemlje Bliskog istoka grade nove i proširuju postojeće cjevovode koji zaobilaze Hormuški moreuz, ali po mom mišljenju to je trebalo uraditi mnogo ranije", kazao je.

Prijeti i nestašica dizela

EU se suočava i s manjkom uvoznih naftnih derivata, prije svega dizela, jer stare evropske rafinerije posljednjih godina prerađuju manje sirove nafte. Birol kaže da nestašici doprinose i ukrajinski napadi na ruske rafinerije, zbog kojih je izostala otprilike trećina ruskih isporuka.

Evropska unija planira trajno ukinuti uvoz ruskog plina, ali su neke članice, poput Francuske, usred krize, ponovo povećale narudžbe.

Birol je u martu koordinirao puštanje 400 miliona barela nafte i dizela iz strateških rezervi zemalja G7 na tržište. Tvrdi da je ovomjesečna odluka G7 o novom puštanju rezervi odmah oborila cijenu nafte za 20 dolara, ali cijene ponovo rastu. Plin je od februara poskupio 140 posto, a nafta Brent prodaje se po cijeni znatno iznad 100 dolara po barelu.

"Energija je postala politička poluga"

Prema Birolovim riječima, rat mijenja i evropsku politiku.

Populističke stranke, od Francuske do Njemačke, koriste rastuće nezadovoljstvo javnosti da vlade prikažu kao nesposobne.

"Nikada nisam vidio da je tamna i duga sjena geopolitike toliko dominantna u energetskom sektoru. Energija se trenutno ne smatra biznisom nego političkom polugom. Kao čovjeka iz energetike, to me brine", rekao je.

EU još ima oko 80 posto interventnih zaliha, ali Birol upozorava da svijet nema mnogo prostora za nove šokove.

"Zaista se nadam da će oba moreuza uskoro biti bezuslovno otvorena. U suprotnom, u energetskom svijetu nemamo mnogo više rezervi da cijene zadržimo na sadašnjem nivou", zaključio je.