Domaći proizvođači sve teže dolaze do kupaca, 648 zahtjeva za podsticaje u Banjoj Luci čeka novac

Iako postoje programi podrške i prodajni kanali za domaće proizvode, proizvođači ističu da je borba za kupce i dalje jedan od najvećih problema.

Dragan Popović, koji se bavi proizvodnjom i prodajom povrća, kaže da sam organizuje plasman svojih proizvoda i proizvodnju prilagođava potrebama vlastitih štandova, dok se jedino kukuruz prodaje na veliko.

Smatra da postojeće mjere podrške ne donose jednake koristi svima, posebno onima koji posluju u manjem obimu.

"Od svih olakšica koristimo samo regresirano gorivo. Velikim proizvođačima to više znači, dok mi koji radimo u manjem obimu ne možemo reći da je to neka velika pomoć", kaže Popović.

Poseban izazov predstavlja konkurencija velikih trgovačkih lanaca, koji imaju širi asortiman i mogućnost da kupcima ponude različite proizvode po konkurentnim cijenama.

"Kod mene je konkretno ponuda isključivo povrće, dok veliki marketi imaju sve, od igle do lokomotive. Normalno je da mogu spuštati cijene i tako konkurisati i nama koji smo sami proizvođači. Podsticaji dobro dođu, ali ne možemo da se takmičimo sa cijenama", ističe Popović.

Ipak, smatra da se proizvodnja hrane može isplatiti, ali zahtijeva mnogo rada i odricanja.

"Ima puno posla, puno odricanja i malo spavanja, ali mislim da se onome ko radi bilo šta sa hranom to može isplatiti", navodi on.

Jedan od načina za lakši plasman domaćih proizvoda u Banjoj Luci je Krajiška kuća, koja trenutno sarađuje sa 150 lokalnih proizvođača iz krajiške regije. U ponudi su domaće rakije, pčelinji proizvodi, prirodna kozmetika, domaći sokovi, namazi i proizvodi od orašastih plodova.

Proizvođači sami određuju cijene, dok Krajiška kuća obračunava maržu od 10 posto i PDV, tako da unaprijed znaju koliko novca dobijaju za robu. Mogućnost prodaje imaju i putem urbanih tržnica u banjalučkim mjesnim zajednicama, gdje besplatno koriste štandove i proizvode prodaju direktno kupcima.

Iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banja Luka navode da bi boljem plasmanu domaćih proizvoda doprinijeli snažnije povezivanje proizvođača kroz udruženja i klastere, veće subvencije, bolji pristup tržištu i više prostora za domaću robu u trgovačkim lancima.

Za podsticaje planirano 1,7 miliona KM

U budžetu Grada Banja Luka za 2026. godinu za podsticaje poljoprivredi i ruralnom razvoju planirano je 1,7 miliona KM, od čega je 900.000 KM upućeno Gradskoj upravi na plaćanje.
Podrška obuhvata različite oblasti, uključujući stočarstvo, proizvodnju mlijeka, povrtarstvo, pčelarstvo i voćarstvo, kao i sredstva za veterinarske mjere, certifikaciju organske proizvodnje, brendiranje i nabavku sitne mehanizacije.

Prema podacima Centra, od ukupno 1.627 pristiglih zahtjeva, podršku je do sada ostvarilo 979 poljoprivrednih proizvođača kroz 14 mjera i premija. Preostalih 648 zahtjeva nije realizovano zbog nedostatka sredstava za pet podsticajnih mjera.

U Centru navode da se čeka proširenje budžeta kroz gradski rebalans kako bi i ti zahtjevi mogli biti finansirani. Mladi poljoprivrednici imaju mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova prilikom ocjenjivanja prijava na javni poziv.

Kao dugoročan pravac razvoja ističu ulaganja u opremu za preradu, pakovanje i skladištenje hrane na gazdinstvima, čime bi proizvođači mogli samostalnije plasirati robu, uz manje posrednika.

Ipak, osim podrške proizvodnji, ključan ostaje pristup tržištu. Iskustvo manjih proizvođača pokazuje da nije dovoljno proizvesti kvalitetnu domaću hranu, već je potrebno obezbijediti i uslove u kojima ona može konkurisati proizvodima velikih trgovačkih lanaca.