{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Ramiz Salkić: Uprkos svim opstrukcijama Bošnjaci u RS-u su svakim danom sve jači

26.11.2015. u 07:42
189
108
Ramiz Salkić: Uprkos svim opstrukcijama Bošnjaci u RS-u su svakim danom sve jači
189
Ramiz Salkić: Uprkos svim opstrukcijama Bošnjaci u RS-u su svakim danom sve jači
Ramiz Salkić: Vođen mržnjom Dodik je dodirnuo samo dno
Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić u intervjuu za Klix.ba govori o borbi za pravo na bosanski jezik, problemima povratnika i njihovom životu u ovom entitetu.
Otkriva i da je Koalicija Domovina samim formiranjem opravdala očekivanja jer je spojila ono što se na drugi način nije moglo spojiti, ali i činjenicu da se u svom radu ne susreće s predsjednikom RS Miloradom Dodikom, da ne razgovaraju, jer, kako kaže, Dodik ignoriše postojanje Bošnjaka i Hrvata u RS-u.

Školska godina je već odavno počela, a problemi u obrazovanju bošnjačke djece u školama u Republici Srpskoj nisu riješeni. Nazire li se rješenje ovog problema?

Svjesni problema nastalih u prošloj školskoj godini kada su vlasti bh. entiteta RS kroz usmenu instrukciju direktorima škola zabranile upotrebu termina bosanski jezik, pokušali smo ih kroz razgovore s Vladom riješiti. Razgovarao sam također sa šefom misije OSCE-a u BiH, šefom delegacije EU u BiH, predstavnicima OHR-a, sa visokim predstavnikom za BiH, sa američkom ambasadoricom u BiH... Željeli smo spriječiti gubljenje još jedne školske godine.

Međutim, svi pokušaji koje sam pravio sa svojim timom da kroz razgovore riješimo problem i otklonimo diskriminaciju, okončani su neuspjehom. Vlada Željke Cvijanović ostala je na svom stajalištu da će do kraja negirati postojanje bosanskog jezika. Gledam to kao do sada najžešći pritisak na iseljavanje Bošnjaka i Hrvata sa ovog područja, a potvrda toga je politika koju vodi Milorad Dodik.

Ali obično oni koji vrše diskriminaciju zaborave da su ljudi najodlučniji onda kada se na njih vrši pritisak, kada se provodi diskriminacija. Nikada se na ovom području nije više pridavalo važnosti bosanskom jeziku, nacionaloj grupi predmeta, jer su ljudi postali svjesni da ih na ovaj način neko želi ugnjetavati, brisati njihov identitet, kulturu, naciju. Nažalost, još uvijek se ne nazire rješenje ovog problema, a odgovor je jasan, zato što je njegov ključ kod Milorada Dodika.

Američka ambasada u BiH početkom ove godine plasirala je ideju da se obrazovni sistem u BiH digne na nivo države. Mislim da je to jedini način kojim se može prevazići diskriminacija i politike aparthejda koje imamo na sceni.

Šta ćete preduzeti da se ovo pitanje riješi?

Život teče i djeca moraju pohađati nastavni proces. U nekim mjestima, kao što je to slučaj u Konjević Polju i Vrbanjcima, problem je dijelom riješen tako da djeca pohađaju nastavu koju organiziraju škole iz Federacije BiH. Mi smo legalisti i smatramo da to nije uredu, jer djeca trebaju biti dio obrazovnog sistema ovog entiteta, da ovdje pohađaju nastavu, jer ovdje žive.

Međutim, svjedoci smo da se radikalizirala kompletna politička slika RS i da se na negiranju identiteta Bošnjaka pokušava graditi politička pozicija aktuelnoj vlasti i političarima koji je čine. Nikada i niko nije imao napredak i uspjeh ako ga gradi na nesreći drugih ljudi. A ova vlast to čini i sama sebi odbrojava dane.

Mi ćemo nastaviti demokratskim sredstvima braniti naša prava, prava djece i roditelja. Roditelji imaju obavezu da školuju svoju djecu i ići će do Strazbura da se izbore za njihova prava. Bošnjaci svojim djelovanjem žele doprinijeti da ovaj prostor približavamo Evropi, a ne srednjem vijeku.

Tokom kampanje za predsjednika, odnosno potpredsjednika RS, u prvi plan kampanje ste stavljali ekonomiju, zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. Da li ste zadovoljni postignutim?

Uvjeren sam da je to jedini ispravan put koji sada možemo i trebamo birati. U predizbornoj kampanji sam poslao poruku i političkim protivnicima da trebaju okrenuti svoju politiku ka prosperitetu ljudi, a ne politikanstvu. Kada stanovništvo radi, kada zarađuje, onda ima prostora za društvenu nadgradnju. Gladan čovjek ne može razmišljati o Evropskoj uniji, on samo misli o zalogaju hljeba i ne bira put da dođe do njega.

Takvom čovjeku je lahko reći da je drugi narod kriv za to što se teško živi i da tom drugom narodu treba onemogućiti opstanak na tom prostoru, da se od njega treba odvojiti cijepanjem države itd. Nažalost, pozicija potpredsjednika bh. entiteta RS je aktuelnim Ustavom RS oslabljena i nema prostora za utjecaj na rad Vlade i korake koje će ona poduzimati. Ja sam, kao i drugi potpredsjednik iz hrvatskog naroda, potisnut na margine od predsjednika entiteta, ali i većine ministara u Vladi RS.

Ali i pored toga nastojim dati svoj doprinos ekonomskom jačanju, prije svega Bošnjaka u ovom entitetu. Kao potpredsjednik bh. entiteta RS u protekloj godini imao sam niz važnih inicijativa za pokretanje i realizaciju ekonomskih projekata. Zahvaljujući prijateljima Bosne i Hercegovine u cijelom svijetu, zahvaljujući Vladi Federacije BiH i Ministarstvu za raseljene osobe i povratak, uspjeli smo pomoći povratnicima da opstanu na tom području pomažući njihove poslovne inicijative. Boravio sam na poziv Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata na Ekonomskom investicijskom forumu na kojem sam predstavio niz projekata iz Bosne i Hercegovine.

Ovih dana u Srebrenici je bila Investicijska konferencija za oporavak Srebrenice. Sve su to pomaci utemeljeni na spoznaji da je ekonomija najsigurniji izlaz. Sa tog aspekta posmatrano izuzetno sam zadovoljan jer je vidan napredak. Sa stanovišta djelovanja sa pozicije potpredsjednika bh. entiteta RS vlada potpuno nezadovoljstvo, jer su Bošnjaci i Hrvati ciljano, planski i nedemokratski isključeni iz svih odlučivanja u ovom entitetu. Vjerujem da će neki projekti na kojima radim u narednom periodu dati svoje rezultate. Naredne sedmice sa Ambasadorom Republike Turske u BiH i direktorom turske razvojne agencije TIKA planiram obići nekoliko općina u RS s ciljem pronalaska novih ideja i projekata, radi ekonomskog jačanja.

Raspolažete li podacima koliko je povratnika Bošnjaka zaposleno?

Nedavno smo tražili zvaničnim putem od administracije predsjednika Dodika koliko je Bošnjaka zaposleno u palati Predsjednika, ali nismo dobili odgovor, iako već znamo, tamo ne rade Bošnjaci. Za nas tamo nema mjesta. Javne ustanove su etnički očišćene. Po tom principu provode se i nova upošljavanja u javnim preduzećima, entitetskim institucijama itd. Bošnjake imamo zaposlene tamo gdje je to naloženo ustavnim rješenjem, iako su i tu brojna kršenja pravila. U policiji skoro da nemamo Bošnjaka. U prosvjeti je to zanemariv broj.

Ukoliko govorimo o broju zaposlenih Bošnjaka u javnom sektoru u RS nećemo pogriješiti ako kažemo da se taj omjer može izraziti u procentima od nula do pet posto. To je jedan od najeklatantnijih primjera kršenja ljudskih prava Bošnjaka koji u RS-u nisu ravnopravni ni prilikom zapošljavanja. Žao mi je što godinu dana poslije izbora, umjesto iznošenja ekonomskih pokazatelja i zapošljavanja, i dalje moram govoriti o diskriminaciji. Vlada provodi nove metode, prema kojima se Bošnjake ne sprečava da fizički borave i žive u bh. entitetu RS, ali čini sve da oni tu ekonomski ne mogu opstati.

Ramiz Salkić u razgovoru sa novinarom portala Klix.ba u Srebrenici (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Ramiz Salkić u razgovoru sa novinarom portala Klix.ba u Srebrenici (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Koliko procentualno danas Bošnjaka živi u RS-u i koji su to najčešći problemi sa kojima se oni susreću?

Bošnjaci su se vratili u bh. entitet RS u broju koji jasno govori da mi svoja ognjišta nikada nećemo ostaviti. Nakon krvavih zločina i genocida tek su rijetki očekivali da će proces povratka biti uspješan. U proteklih dvadeset godina imali smo ubistva, napade na povratnike, sprečavanje implementacije imovinskih zakona. Danas imamo diskriminaciju, sprečavanje zapošljavanja, opstrukciju obrazovanja na bosanskom jeziku, nemamo uopće pozitivnog prisustva Bošnjaka u medijima. Ali, proces povratka je tekao i još uvijek teče.

Popis stanovništva će pokazati precizne podatke, ali ono o čemu sada možemo govoriti je činjenica da u RS živi blizu 220.000 Bošnjaka. Dakle, možemo govoriti o povratku u procentu od skoro 35 posto. Nadamo se da će rješavanjem pitanja liječenja, obrazovanja i smanjenjem stepena diskriminacije u narednih pet godina broj Bošnjaka dostići 300.000 do 320.000. Uz ljude koji su u dijaspori i koji kada dolaze u Bosnu i Hercegovinu odlaze kući u ovaj entitet mogli bismo govoriti o natpolovičnom povratku. Takav povratak, ukoliko se desi, bit će uzrokovan relaksacijom političkih prilika i značajnim ekonomskim oporavkom, a to su ključni preduslovi za miroljubivu koegzistenciju u ovoj zemlji.

Imate li podatke u kojim gradovima RS je zabilježen najslabiji povratak i da li se još nešto može uraditi kako bi se isti poboljšao?

Ključna je volja lokalnih zajednica da prihvate povratnike i da im pomognu da se integrišu u društvo. Imao sam posljednjih godina mnogo susreta i razgovora s političkim zvaničnicima iz srpskog naroda koji tako vide svoju funkciju i oni zaista pomažu ljudima da se ne osjećaju žigosani i isključeni iz društva. Imamo nekih gradova u kojima su se desili zločini, pa evo i Srebrenicu u kojoj se desio genocid, tu je teško napraviti brzo velike pomake. Ali, mi nećemo odustajati. Mali povraci desili su se na jugu, u Hercegovini. Tamo sam boravio nekoliko puta u posljednjih godinu dana i razgovarao sam sa malobrojnim povratnicima, s lokalnim administracijama. Tamo je teško biti Bošnjak, gdje vam isključe vodu u džamiji jer niste platili račune iz rata kada je džamija bila srušena.

Ali, uvjeren sam da tu možemo napraviti neke pomake. Pred nama je ozbiljan zadatak, a smatram da bi realizacija Revidirane strategije povratka trebala odigrati značajnu ulogu u osiguravanju preduslova za održiv povratak. Država se treba kreditno zadužiti i okončati ovaj proces. Desetine hiljada protjeranih još uvijek čekaju na obnovu kuća. Ukoliko se to i dalje bude radilo ovim tempom i finansiranjem iz budžeta, mnogi neće dočekati obnovu imovine i povatak kući. Zaduženje u ove svrhe bio bi human potez države prema onima koji su najviše propatili od 1992. godine do danas.

Ima li problema za povratnike u vezi s provođenjem Zakona o prebivalištu i boravištu?

Prošle i pretprošle godine ti problemi su eskalirali. U mjestima povratka imali smo brojne pritiske, zabrane, provjere itd. Bio je to način da se smanji prisustvo Bošnjaka na popisu i umanji njihov konačan broj. Danas se pritisci nastavljaju kroz selektivnu primjenu Zakona o prebivalištu. Mnogi povratnici nisu ni obnovili kuće, a traži im se građevinska dozvola za kuću. Sa druge strane ne mogu aplicirati na javne pozive za obnovu ako nemaju lične dokumente u općini povratka.

Možete li nam reći da li je Koalicija Domovina opravdala očekivanja?

Koalicija Domovina je samim formiranjem opravdala očekivanja jer je spojila ono što se na drugi način nije moglo spojiti. Neki su nerealno očekivali u tom trenutku da će ona napraviti i mnogo više, ali to su bile posljedice površne analize i nepoznavanja situacije. U ovom entitetu su okolnosti teške i izrazito nepovoljne. Veoma je važno da u Narodnoj skupštini djeluje klub Koalicije Domovina sve do danas, što ukazuje da smo i dalje svjesni potrebe zajedničkog djelovanja.

Kakva je inače pozicija Vas i Koalicije Domovina u ovom "ratu" Saveza za promjene i SNSD-a?

Mi vodimo relativno stabilnu politiku koja se ne mijenja od koraka do koraka. Politika SNSD-a nije ponudila čvrste garancije poštivanja ljudskih prava i nacionalnog identiteta da bismo ušli u koaliciju s njima. Naprotiv, ona je permanentno zasnovana na isključivostima i diskriminaciji. Nismo mogli prihvatiti takvu politiku. Mi smo u potrazi za ozbiljnim partnerima koji prihvataju političke realnosti ovoga trenutka i ovih prostora. SNSD to nije bio. Mi smo u uvjerenju da je politika Saveza za promjene djelimično na tom tragu i da ćemo uspjeti naći zajednički interes. Mislim da je taj "rat“ koji spominjete prije svega rat dva koncepta, jednog retrogradnog, koji ne može preživjeti i jednog modernog, proevropski orijentiranog koncepta koji bi mogao imati budućnost. U tom ratu mi ne učestvujemo, ali smo uvjereni da se u tom profilisanju novih politika traži jedan umjeren put srpske politike u BiH, jedno ozdravljenje i to će biti od koristi prije svega srpskom narodu, pa i svima drugima.

Kako i u kom obimu sarađujete sa predsjednikom Miloradom Dodikom, konsultuje li on potpredsjednike?

Prvi potez koji je napravio Milorad Dodik bio je izmještanje kabineta dva potpredsjednika iz Predsjedničke palate. Zanimljivo je da tada nisu reagovali srpski intelektualci jer se u tom trenu desilo jedno neviđeno skrnavljenje demokratije i same ideje, hajde da kažem i tog entiteta kao mjesta civilizacijskog odnosa prema ljudima. Tim potezom on je zacrtao liniju svoga djelovanja i nije se od nje odmakao ni milimetar. Mi se ne susrećemo i ne razgovaramo, jer Dodik ignoriše postojanje Bošnjaka i Hrvata u RS. Još uvijek opstruira formiranje naših kabineta, tako da godinu dana radimo bez saradnika, bez vozača i savjetnika.

Vođen mržnjom Dodik je dodirnuo samo dno. Meni lično je ponašanje predsjednika RS dodatna motivacija kako bih istrajao u našoj borbi za bolju poziciju nesrba u ovom entitetu. To što nam otežava rad nas samo jača u iznalaženju novih mogućnosti i stvaranju novih kapaciteta. Ti kapaciteti postoje i oni će iz dana u dan biti smo jači, uprkos onima koji bi željeli da mi budemo samo njihove ikebane.

Iduće godine su lokalni izbori, šta očekujete od njih?

Trenutno se govori o mogućnosti spajanja lokalnih i općih izbora, tako da bi naredni lokalni izbori mogli biti u sjeni tog procesa. Jedna od varijanti je da se oni raspišu na mandat od dvije godine, do općih izbora. Stoga je sada teško manipulisati bilo kakvim procjenama. Ali u svakom slučaju očekujem jačanje bošnjačkih političkih kapaciteta u mnogim općinama ovoga entiteta.

Kako vidite dalji razvoj situacije kada je riječ o održavanju referenduma u RS-u?

Kompletna priča o referendumu govori o politici hazarda, stavljanja svega na kocku, koju vodi aktuelno rukovodstvo RS. Takva politika urušila je kompletan demokratski ambijent u ovom entitetu. Na nivou Bosne i Hercegovine takva inicijativa shvaćena je kao ozbiljan korak na urušavanju zemlje i jasno je da to neće biti dopušteno. Ipak, ostavljeno je vrijeme prvo Miloradu Dodiku da povuče svoje odluke, pa onda i drugima. Evo, vidimo da ozbiljne političke snage u RS imaju drugačije viđenje situacije i one pokušavaju zaustaviti kola koja se kotrljaju nizbrdo.

Uvjeren sam da će u srpskoj politici ipak biti dovoljno mudrosti da zaustavi referendum. Jasno je da takvi potezi mogu otvoriti Pandorinu kutiju, a mislim da to nije nikome u interesu. Sa pozicije Bošnjaka referendum je osporen na svim nivoima gdje smo bili u prilici, a čim se ispune pravni preduslovi, on će biti osporen i pred Ustavnim sudom BiH. Zaštita Dejtona je obaveza i interes mnogih u BiH, regionu, Evropi i svijetu, a ne samo Bošnjaka. S tim u vezi mi prije svega od njih očekujemo reakciju, a mi znamo šta nam je činiti ako se svi oni ogluše o referendum.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: