Komandant Luftwaffea zaprijetio: Spremni smo se večeras boriti protiv Rusije, tri su glavne mete

U svom prvom intervjuu za jedne britanske novine, general-pukovnik Holger Neumann, komandant Luftwaffea, rekao je da bi njegove snage pokrenule razorne zračne udare na Rusiju ukoliko bi ona napala Zapadni savez.

U dodatnom upozorenju Moskvi naglasio je da u NATO-u ne postoje različite zone sigurnosti, što znači da bi napad na Estoniju izazvao isti odgovor kao i zračni napad na London.

General-pukovnik Neumann rekao je da bi poluotok Kola na sjeverozapadu Rusije, Kalinjingrad i Crno more osjetili svu silinu NATO-a ukoliko bi Savez bio prisiljen da se brani.

Komentari komandanta Luftwaffea spadaju među najoštrije koje je neki njemački vojni lider iznio posljednjih godina i odražavaju temeljnu promjenu u Berlinu prema ponovnom naoružavanju i preuzimanju veće uloge u evropskoj sigurnosti.

Dok se Velika Britanija bori da obnovi svoje oružane snage i suočava s posljedicama ostavki Johna Healeyja na funkciju ministra odbrane i Ala Carnsa na mjesto ministra oružanih snaga – Neumann je obećao njemačku podršku u protivzračnoj odbrani putem NATO-a ukoliko bi London to zatražio.

Neumann nadgleda proces ponovnog naoružavanja njemačke ratne avijacije kao dio vizije Friedricha Merza o izgradnji "najjače konvencionalne vojske u Evropi".

Zasluge za planove o masovnom povećanju zaliha sistema protivzračne odbrane, uključujući rakete Patriot, Iris-T i Arrow 3, pripisao je višemilijardskom paketu finansiranja koji je odobrila njemačka vlada.

Prije svega, želio je otkloniti zabrinutost da bi Njemačka oklijevala da odgovori Rusiji ukoliko bi ona napala manje članice NATO-a na istočnom krilu Saveza.

Govoreći za The Telegraph u sjedištu Komande Luftwaffea u Spandauu kod Berlina, 57-godišnji Neumann rekao je: "Ako dođe do sukoba, nadam se da nikada neće, ali ako dođe, branit ćemo svaki pedalj naše teritorije. Mislim da je to važna poruka, posebno za krajnji sjever i naše baltičke saveznike. Mora biti jasno da ne postoje zone različite sigurnosti, da je NATO NATO do posljednjeg pedlja teritorije. Mislim da moramo uložiti veoma snažan napor da nadziremo određene regije i, ako bude potrebno, djelujemo".

Neumann je posebno spomenuo Kalinjingrad, stratešku rusku eksklavu okruženu članicama NATO-a; Sankt Peterburg, gdje se nalaze ključni pomorski kapaciteti; poluotok Kola, gdje Moskva gomila nuklearno oružje; te Crno more, dom ruske Crnomorske flote.

Komandant Luftwaffea govorio je u trenutku kada se u Evropi vodi sve napetija rasprava o tome da li je kontinent spreman da uđe u rat s Rusijom radi odbrane manjih saveznika na istočnom krilu NATO-a.

Estonija, Latvija i Litvanija, zajedno s Poljskom, posljednjih mjeseci suočavaju se sa sve većim ruskim pritiscima, uključujući napade dronovima, za koje zapadni zvaničnici strahuju da bi mogli biti uvod u širu vojnu akciju.

Svaki odbrambeni odgovor NATO-a na ruski napad bio bi nadmoćan jer bi se radilo o odnosu "32 prema X", rekao je Neumann, misleći na 32 ratne avijacije članica Saveza.

Uprkos decenijama nedovoljnog ulaganja u njemačku vojsku, što se sada ubrzano mijenja, insistirao je da je Luftwaffe spreman da se "bori večeras" ukoliko Rusija pokrene napad.

"Pojam 'boriti se večeras' znači da, ako me neko sada nazove i kaže da imamo određenu situaciju, moramo biti spremni odmah – a mi jesmo spremni. Uložili bismo sve što imamo u Njemačkoj, našu ratnu avijaciju, ali i NATO kapacitete, kako bismo odbranili našu zemlju, naše vrijednosti, naše stanovništvo i naš savez", kazao je.

Neumann vodi ratnu avijaciju iz Komande Luftwaffea, koja je tokom Hladnog rata bila baza Kraljevske ratne avijacije (RAF), a prije toga akademija za obuku nacističkih borbenih pilota.

Tokom Drugog svjetskog rata tu su obučavani piloti koji su kasnije učestvovali u bombardovanju Londona tokom Blitza, pod vodstvom Reichsmarschalla Hermanna Göringa. Ironično, s obzirom na misije koje su kasnije izvršavali njeni polaznici, akademija iz nacističkog perioda bila je modelirana prema RAF-ovoj akademiji Cranwell u Lincolnshireu.

Danas se historija na neki način okreće: prvi čovjek Luftwaffea kaže da bi Njemačka vrlo rado štitila nebo iznad Britanije ukoliko bi takva pomoć bila zatražena.

Komandant avijacije osjeća posebnu povezanost s RAF-om jer se školovao u RAF Cottesmoreu u Rutlandu.

"Britanija je saveznik u NATO-u, tako da bi, ukoliko bi došlo do takve situacije, NATO mogao rasporediti sisteme protivzračne odbrane u Velikoj Britaniji radi zaštite. Pošto je to zadatak NATO-a, naravno da bismo bili tamo. Da li Britanija treba povećati vlastite kapacitete, to je pitanje za glavnog maršala avijacije Sira Harva Smytha", kazao je.

Kako je The Telegraph otkrio u četvrtom nastavku serijala "Evropa se naoružava", britanska protivzračna odbrana nalazi se u nezavidnom stanju. Neki zvaničnici strahuju da bi, u slučaju rata, kapaciteti bili toliko opterećeni da bi Velika Britanija morala birati između zaštite nuklearnih baza i Londona.

Iako je bio optimističan kada je riječ o spremnosti NATO-a za rat, Neumann je upozorio saveznike da ne potcjenjuju rusko ratnu avijaciju zbog njene relativno male uloge na ukrajinskom ratištu.

Četiri godine nakon početka potpune invazije na Ukrajinu, Rusija još nije uspjela ostvariti zračnu nadmoć, odnosno mogućnost izvođenja zračnih udara bez protivničkog ometanja.

Spekuliralo se da je ruska nevoljkost da intenzivnije koristi svoju avijaciju povezana sa strahom od loših rezultata, kao i problemima s opremom, obukom i moralom koji su postojali prije 2022. godine. Međutim, Neumann smatra da bi bilo nerazumno izvući takav zaključak.

"Prvo pravilo glasi: nikada ne potcjenjujte protivnika. Zato uvijek moramo biti oprezni s procjenama poput: 'oni to ne rade' ili 'oni to ne mogu'", kazao je.

Istakao je "visok nivo prilagodljivosti" ruske vojske i rekao da je ona očigledno mnogo naučila tokom četiri godine intenzivnog ratovanja, dok je NATO uglavnom bio u stanju mira.

"Način na koji Rusija vodi rat u Ukrajini razvijao se i prilagođavao tokom više od četiri godine sukoba. u ruskoj ratnoj avijaciji postoje veoma moćne platforme, poput lovaca Su-35 Flanker i Su-57. MiG-31 Foxhound je i dalje vrlo sposoban sistem, a tu su i krstareće rakete, balističke rakete, hipersonične rakete... lista se nastavlja", kazao je.

Komandant Luftwaffea skeptičan je prema ideji da bi se Evropa trebala udaljiti od Sjedinjenih Američkih Država zbog zabrinutosti da pod Donaldom Trumpom više nisu pouzdan sigurnosni partner.

"Veliki sam zagovornik NATO-a i transatlantskih veza. Ne sviđa mi se ideja evropske autonomije. Želim biti veoma snažan evropski partner koji izvršava svoju zadaću unutar Saveza i zato trebamo razvijati određene ključne sposobnosti sami", objasnio je.

Takav stav široko je rasprostranjen među njemačkim vojnim vrhom, koji se opire pritiscima iz Washingtona da Njemačka preuzme funkciju vrhovnog savezničkog komandanta za Evropu, najvišeg NATO operativnog komandanta na kontinentu.

Tu funkciju od osnivanja NATO-a 1949. godine obavljaju američki generali, ali je Trumpova administracija sugerirala da bi Njemačka trebala biti spremna preuzeti je.

To je jedno od rijetkih područja u kojima, prema mišljenju pojedinih analitičara, Njemačka i dalje ostaje vezana za sigurnosnu doktrinu iz perioda prije rata u Ukrajini.