Finska u vrtlogu novog geopolitičkog poretka: Iz Helsinkija za Klix.ba o ulozi Evrope i važnim porukama za BiH

Ulazak u NATO i vojne promjene na granici s Rusijom, blizina zemalja koje također strahuju od moguće konfrontacije s Rusijom, specifičan odnos s aktuelnom administracijom Sjedinjenih Američkih Država - sve je to doprinijelo i znatno drugačijem shvatanju vanjske politike u Finskoj u odnosu na godine prije važnih događaja u svijetu vanjske politike.

Posebnu pažnju u tom pogledu izazvala je nedavna diplomatska posjeta ministra vanjskih poslova Kine Wang Yija, što su mediji u ovoj državi opisali kao pravu rijetkost. Vrijeme posjete tempirano je uoči NATO samita koji je održan u Ankari, a Wang Yi je osim Finske turneju produžio i na druge zemlje Sjeverne Evrope, što je također indikativno.

Ova posjeta još je jednom stavila Finsku u fokus Evrope kao državu koja se nalazi u specifičnom geopolitičkom trenutku u kojem će potreba za jačim diplomatskim djelovanjem Helsinkija biti sve izraženija kako na istoku Evrope, tako i u Briselu gdje se donose najvažnije odluke kako za Uniju, tako i za odnose prema Kini i drugim zemljama.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Finske za Klix.ba komentirali su posljednja geopolitička dešavanja i položaj Evropske unije u odnosu na druge sile, a osvrnuli su se i na pitanje Zapadnog Balkana, kao i evropski put Bosne i Hercegovine.

"Za Finsku je i dalje važno da nastavimo razmatrati načine na koje bi Unija mogla funkcionisati još efikasnije. Istovremeno, za Finsku je važno prepoznati da je EU postigla konkretne rezultate i da nastavlja djelovati kada je riječ o odgovoru na ruski agresorski rat protiv Ukrajine. EU je već odobrila ukupno 20 paketa sankcija protiv Rusije, a u toku je rad na sveobuhvatnijem, 21. paketu sankcija. EU je uz Ukrajinu i njen narod od samog početka ruske invazije punog obima. EU i njene države članice zajedno su sada najveći pružalac finansijske, ekonomske, vojne i humanitarne podrške Ukrajini", naveli su za Klix.ba iz Ministarstva vanjskih poslova Finske.

Govoreći o posjeti kineskog šefa diplomatije, iz Helsinkija jasno naglašavaju kakve odnose žele.

"Finska želi da odnosi između EU i Kine ostanu konstruktivni te postoji prostor za saradnju u oblastima od zajedničkog interesa. Već sada se može reći da Finska sarađuje s Kinom na način koji je u skladu s njenim vlastitim vrijednostima i prioritetima. Finska, na primjer, podstiče Kinu da iskoristi svoj uticaj kako bi se postigao mir između Rusije i Ukrajine koji bi poštovao teritorijalni integritet Ukrajine i Povelju UN-a. Istovremeno, Finska vodi dijalog s Kinom o bilateralnim i međunarodnim pitanjima, kao što je ublažavanje klimatskih promjena, u čemu Kina zauzima značajnu poziciju. To su neki od ciljeva koje Finska promoviše i na nivou EU. Nedavna posjeta ministra vanjskih poslova Wanga Finskoj bila je korisna prilika za razmjenu mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu i odnosima između EU i Kine", pojašnjavaju iz ove institucije.

Trgovinu opisuju kao posebno bitnu, ali uz jasne granice.

"Ukazali smo Kini na potrebu za konkretnim koracima kako bi se riješila kritična neravnoteža u ekonomskim i trgovinskim odnosima između EU i Kine. Nadamo se postizanju dogovorenog rješenja za trgovinska pitanja i pozdravljamo novi trgovinski mehanizam na visokom nivou, o kojem su se krajem juna u Briselu dogovorili ministar Wang Wentao i komesar Šefčovič. Finska očekuje iskrene napore u rješavanju pitanja koja zabrinjavaju EU. U suprotnom, postoji velika vjerovatnoća da će EU morati promijeniti pristup, što bi značilo dalje pogoršanje trgovinskih odnosa između EU i Kine. Obnavljanje predvidljivosti u našim trgovinskim odnosima bilo bi od obostrane koristi i za EU i za Kinu", navodi Ministarstvo vanjskih poslova.

Ukrajinsko pitanje vide također kao ključno u daljem razvijanju odnosa.

"Što se tiče ruskog agresorskog rata u Ukrajini, svi napori Kine usmjereni ka postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini su dobrodošli i pozitivno bi uticali na naše odnose. S druge strane, svaka podrška ruskom ratu doživljava se negativno i ograničava pozitivan razvoj naših odnosa", naglašavaju.

Odnos s Trumpom i gdje Finska vidi sebe u sigurnosnoj arhitekturi

Poseban izazov za finsku diplomatiju predstavlja balansiranje u odnosima s aktuelnom američkom administracijom. Finski predsjednik Alexander Stubb njeguje specifičan odnos s Bijelom kućom, vodeći se onim što možemo nazvati realizmom zasnovanom na obostranoj koristi i razumijevanju procesa.

Finska se unutar NATO-a pozicionirala kao pouzdan partner koji ispunjava svoje finansijske obaveze, što je Trump pohvalio.

Ipak, finski pragmatizam ima jasne granice kada su u pitanju međunarodno pravo i teritorijalni suverenitet. To se najbolje oslikalo na pitanju Grenlanda, nakon što je Trumpova administracija ponovo pokrenula pretenzije prema ovom teritoriju, prizivajući čak i vojnu intervenciju.

Stubb i finski državni vrh su bez oklijevanja ranije odbacili ove tvrdnje i stali uz Dansku. Iz Helsinkija je poslana jasna poruka - o sudbini Grenlanda odlučuju isključivo Kopenhagen i Nuuk (glavni grad Grenlanda).

Za Finsku, kako su ranije isticali finski zvaničnici, svako jednostrano prekrajanje granica ili skretanje pažnje s ruske agresije na Ukrajinu kroz vještačke krize na Arktiku predstavlja direktnu prijetnju evropskoj sigurnosti.

Uprkos napetostima, iz Ministarstva vanjskih poslova naglašavaju važnost razvoja odnosa s Amerikom.

"Što se tiče SAD-a, EU i SAD imaju najobimnije bilateralne trgovinske i investicijske odnose na svijetu. Za Finsku je važno da EU i SAD nastave sarađivati u rješavanju globalnih sigurnosnih izazova. Cilj Finske je bliska i strateška saradnja između EU i Sjedinjenih Američkih Država, što zahtijeva aktivno učešće obje strane. Finska se zalaže za uklanjanje trgovinskih barijera u euroatlantskom području. Finska, sa svoje strane, nastavlja razvijati odnose sa SAD-om na svim poljima. Sjedinjene Američke Države su ključni strateški partner i saveznik Finske", poručili su za Klix.ba.

Upravo govoreći o odnosu Finske prema SAD-u, ali i ulozi Helsinkija u današnjem svijetu, iz ove države ističu kako EU mora ostati prioritet bez obzira na odnose s drugim silama.

"Sigurnosno okruženje u Evropi ostaje nestabilno dok Rusija nastavlja svoj agresorski rat protiv Ukrajine. Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti. Ovo je okruženje u kojem Finska provodi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku, ali je Finska dobro pripremljena. Vidimo sebe kao aktera koji doprinosi sigurnosti. Finska je konstruktivna, pouzdana i sposobna saveznica u NATO-u, te uključuje i druge u snažan i aktivan pristup sigurnosti. Preuzimanje odgovornosti za vlastitu sigurnost za Finsku je prirodan korak. Jedan od dugoročnih ciljeva države jeste da evropske zemlje preuzmu veću odgovornost za sigurnost kontinenta. Aktivno radimo na izgradnji evropskijeg NATO-a i doprinosi snazi NATO-ovih kapaciteta odvraćanja i odbrane", objašnjavaju.

Snažni nacionalni odbrambeni kapaciteti, kao dio NATO-ovog kolektivnog odvraćanja i odbrane, temelj su sigurnosti Finske.

"Konačno, EU ostaje najvažnija zajednica vrijednosti i sigurnosti za Finsku. Ona je također najvažniji politički i ekonomski okvir djelovanja Finske, kao i kanal za ostvarivanje utjecaja u vanjskoj politici. Uloge EU-a i NATO-a se međusobno dopunjuju, a Finska smatra da to treba iskoristiti", ističu iz Ministarstva vanjskih poslova ove zemlje.

Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina

Finska je kroz različite aktivnosti posvetila pažnju i Zapadnom Balkanu, a kroz radne sastanke s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, ali i kroz predsjedavanje OSCE-om tokom 2025. godine, šefica diplomatije ove zemlje Elina Valtonen u ranijim izjavama posebno je isticala značaj stabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini i nastavak njenog evropskog puta.

Uzevši u obzir činjenicu da je Finska članica Evropske unije te da su iz Helsinkija posebno naglašavali potrebu za proširenjem Unije i na prostor Zapadnog Balkana, u zvaničnim odgovorima Ministarstva vanjskih poslova Finske za Klix.ba naglašeno je i pitanje proširenja Evropske unije te da li je potrebno raditi određene reforme samog sistema unutar EU kada se govori o proširenju.

"Finska smatra da svjedočimo istinskom zamahu u procesu proširenja EU. Konkretni rezultati uvijek će zavisiti kako od EU, tako i od zemalja kandidata. Stav Finske je da, ukoliko kandidati provedu reforme, EU treba da ispuni svoj dio obaveza. Napredak Ukrajine i Moldavije na njihovim putevima ka EU pokazuje pravu snagu proširenja. Na Zapadnom Balkanu, postojan napredak Crne Gore pokazuje da se provođenje reformi povezanih s EU isplati - perspektiva članstva u EU je stvarna za one koji iskoriste tu priliku. Umjesto fokusiranja na prepreke, Finska želi naglasiti da je današnjem svijetu potrebna snažnija EU. Politika proširenja EU važan je instrument za jačanje Unije u vremenu globalnih promjena. Finska se i dalje zalaže za kredibilnu politiku proširenja zasnovanu na zaslugama i kriterijima za članstvo, uz poseban naglasak na geopolitički značaj proširenja te važnost demokratskih institucija i reformi u oblasti vladavine prava", objasnili su.

Baš poput nekih drugih zemalja EU, Helsinki vidi proces odlučivanja unutar EU kao nešto što je potrebno preispitati.

"Polazište Finske je da se kapacitet EU za djelovanje mora jačati paralelno sa procesom proširenja. Važno je preispitati, na primjer, mehanizme odlučivanja EU u oblasti vanjske i sigurnosne politike kako bi se osiguralo efikasno funkcionisanje proširene Unije. Također je ključno dalje razvijati instrumente EU za vladavinu prava kako bi se osiguralo dosljedno poštovanje vladavine prava unutar Unije. Finska s interesovanjem očekuje procjene politika Evropske komisije o uticaju proširenja, koje će omogućiti nastavak diskusija", ističu.

Cilj Finske je da, kako navode, proširena Unija bude snažniji akter, kako na vanjskom, tako i na unutrašnjem planu.

"Finska nastoji produbiti saradnju u okviru sigurnosne i odbrambene politike EU, te razviti Uniju u snažnijeg globalnog aktera. EU mora djelovati strateškije kako bi promovirala svoje vrijednosti i interese u novom geopolitičkom okruženju. EU na raspolaganju ima brojne instrumente koji predstavljaju stvarnu civilnu snagu u današnjem svijetu. To uključuje trgovinsku politiku, regulativu i sankcije, kao i značajnu regionalnu i tematsku ulogu u oblasti sveobuhvatne sigurnosti", dodaju.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Helsinki smatra kako zvaničnici iz BiH ipak moraju ponuditi više.

"Finska nastavlja podržavati Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka EU. Finska se nada da će Bosna i Hercegovina poduzeti sve potrebne korake kako bi EU mogla usvojiti pregovarački okvir i započeti pregovore. Želimo ohrabriti sve političke aktere u zemlji da se fokusiraju na put ka EU i na neophodne reforme. Usvajanje Reformske agende pokazalo je da Bosna i Hercegovina može postići rezultate kada je to potrebno", ističu iz Ministarstva vanjskih poslova ove zemlje.

Tu se posebno naglašavaju konkretni rezultati.

"Potrebna nam je i snažna posvećenost te konkretni rezultati od strane Bosne i Hercegovine. Važno je da Bosna i Hercegovina ne propusti prilike koje EU nudi. Finska aktivno sarađuje s Bosnom i Hercegovinom kako bi podržala njen put ka EU. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković posjetio je Finsku u februaru. Također, prošle godine je ministrica vanjskih poslova Finske Elina Valtonen posjetila Bosnu i Hercegovinu u tadašnjem svojstvu predsjedavajuće Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE)", pojasnili su.

Uprkos problemima i prepirkama između SAD-a i Evrope kada je riječ o radu OHR-a, ali i energetskim projektima poput Južne interkonekcije, Finska smatra kako jačanje stabilnosti odgovara svima, kako evropskim centrima moći tako i Washingtonu.

"SAD ostaje važan akter za stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana. Finska nastavlja blisku saradnju sa SAD-om u ovom regionu. Prema stavu Finske, jačanje stabilnosti i sigurnosti u Evropi koristi i SAD-u i transatlantskoj sigurnosti. Glavni politički okvir EU za ovaj region, naravno, ostaje evropska perspektiva. Njena realizacija dodatno će unaprijediti stabilnost i prosperitet regiona", mišljenja su.

Bez obzira na razlike koje postoje kada je riječ o pogledu na Zapadni Balkan, stav Helsinkija je kako su prijetnje s kojima se zemlje regije suočavaju zajedničke i ostatku Evrope te da u tom pogledu treba tražiti i saradnju.

"Kako zemlje Zapadnog Balkana napreduju u procesu integracije u EU, to će stvoriti više prilika za saradnju između Finske i zemalja u regionu. Budući da potpuna realizacija evropske perspektive za Zapadni Balkan ostaje glavni cilj, Finska se nada nastavku sveobuhvatne agende saradnje s ovim regionom. Obostrano je korisno nastaviti blisku saradnju kako bismo se zajednički suočili sa zajedničkim izazovima te ojačali našu sigurnost i otpornost. Kada je riječ o ekonomskoj saradnji, ambasade Finske u regionu kontinuirano tragaju za novim mogućnostima i neiskorištenim potencijalima u toj oblasti. Finska i finske kompanije imaju mnogo toga za ponuditi, na primjer u oblastima zelene tranzicije, čistih tehnologija, energetike i IKT sektora", zaključuju za Klix.ba iz Ministarstva vanjskih poslova Finske.