Evropa i SAD se prže na rekordnim temperaturama, gradovi moraju prepisati recept iz Arizone

Stručnjaci upozoravaju da nezapamćene temperature više nisu anomalija, već "nova normalnost" na koju se čovječanstvo mora hitno prilagoditi.

Posljedice su već katastrofalne. Francuska je prijavila porast od više od 2.000 smrtnih slučajeva tokom rekordnog toplotnog talasa krajem juna.

U Engleskoj i Velsu naučnici procjenjuju da je od uzroka povezanih s vrućinom od maja preminulo više od 2.700 ljudi. Sličan crni bilans bilježe i SAD, gdje je samo tokom prazničnog vikenda 4. jula evidentirano najmanje 44 smrtna slučaja
uzrokovana ekstremnim vremenskim uslovima.

Za milione ljudi širom svijeta ovaj nagli skok temperatura predstavlja šok za organizam. Naučnici ističu da klimatske promjene donose opasniji oblik vrućine nego ranije.

"Ljudi ne shvataju da ovo nije ista vrućina koju smo doživljavali prije 10 godina. Zapravo je mnogo gora, jer u mnogim slučajevima noćne temperature uopšte ne padaju", izjavila je za BBC Jennifer Marlon, istraživačica sa Univerziteta Yale.

Ona pojašnjava da se ljudska tijela oslanjaju upravo na svježije noći kako bi se oporavila od dnevnih napora, što sada izostaje.
Ipak, dok se veći dio svijeta tek suočava s ovim problemom, jedan američki grad već godinama primjenjuje strategiju koja bi mogla poslužiti kao globalni model spasa.

Okrug Maricopa u državi Arizona, gdje se nalazi grad Phoenix, bilježi neke od najviših temperatura u SAD-u. Zbog toga su se našli na prvoj liniji fronta u borbi protiv ekstremnih vrućina, a njihovi programi zaštite stanovnika daju ozbiljne rezultate.

Phoenix je ušao u historiju kao prvi grad na svijetu koji je još 2021. godine zaposlio službenika za grijanje, čiji je jedini zadatak koordinacija zaštite od ekstremnih temperatura.

Nakon što je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u ovom okrugu dostigao vrhunac od 645 u 2023. godini, taj broj je drastično opao na 405 u 2025. godini.

Stručnjaci ovaj pad pripisuju konkretnim političkim i infrastrukturnim promjenama.

Grad je otvorio stalne i lako dostupne klimatizovane prostore za građane, od kojih neki rade 24 sata dnevno, kako bi sklonili beskućnike i socijalno ugrožene s ulica.

Pokrenut je program koji socijalno ugroženim porodicama nudi besplatnu popravku ili zamjenu rashladnih sistema u domovima.

Ipak, borba je daleko od završene. Najnoviji podaci za tekuću godinu pokazuju da je zaključno sa 11. julom u okrugu Maricopa već zabilježeno 23 smrtna slučaja, dok se još 282 slučaja nalaze pod istragom.

Ako se ove brojke potvrde, Arizona bi mogla nadmašiti prošlogodišnji crni bilans, što pokazuje koliko je situacija nepredvidiva.

Ladd Keith, direktor Inicijative za otpornost na toplotu na Univerzitetu u Arizoni, smatra da bi i drugi svjetski gradovi morali hitno imenovati osobu zaduženu isključivo za problem vrućina.

"Ako to nije ničija zvanična odgovornost, onda se niko time neće ni baviti", upozorava Keith.

Svijet se od početka industrijske ere već zagrijao za više od 1,1 stepen Celzijusa. Stručnjaci naglašavaju da vrućina više nije samo zdravstveni, već i ogroman infrastrukturni i ekonomski problem koji uništava puteve i paralizuje aviosaobraćaj.

"Moramo prestati planirati za vrućine kakve pamtimo iz prošlosti i početi planirati za ono što nas čeka u narednih pet do deset godina. Ako mislite da je sada loše, znajte da će biti još toplije i da će toplotni talasi trajati znatno duže. Rekordi će se, gotovo sigurno, rušiti iz godine u godinu", zaključuju naučnici sumornu prognozu za budućnost.