Ustavni sud BiH će odlučivati o spornoj sjednici Doma naroda: Čović nastavio sjednicu iako nije bilo kvoruma?

Riječ je o sjednici održanoj 30. juna, a sporni dio odnosi se na glasanje po tačkama dnevnog reda, koje su formalno usvojene bez obzira na to što je osam delegata prilikom glasanja zavedeno kao da "nije prisutno".

Riječ je o delegatima Kemalu Ademoviću, Šefiku Džaferoviću, Dženanu Đonlagiću, Safetu Softiću, Džemalu Smajiću, Zlatku Miletiću, Nenadu Vukoviću i Želimiru Neškoviću. Iako su Nešković i Vuković dio ove grupe, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba oni nisu potpisali ovu apelaciju.

Prije samog glasanja o prvoj tački dnevnog reda došlo je do ozbiljne diskusije između predsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića s jedne i osam delegata s druge strane, a koju je uzrokovala Čovićeva odluka da zanemari Poslovnik i ne dopusti raspravu o dnevnom redu.

Dok je ova grupa tražila nekoliko izmjena dnevnog reda, uključujući i inicijativu za smjenu Čovića iz Kolegija Doma naroda, predsjednik HDZ-a je to ignorisao i nastavio s raspravom o prvoj tački dnevnog reda.

Sukob je rezultirao time da su delegati ostali na sjednici, ali su se isključili iz elektronskog sistema za glasanje. Samim tim, ovaj sistem je prikazao da ovi delegati, iako su fizički bili u sali, nisu prisutni.

Kako ova grupa uključuje i sve delegate iz Kluba Bošnjaka, sistem je zabilježio da kvoruma nema, što je Čović ignorisao i nastavio glasanje po tačkama dnevnog reda.

Na kraju je većina od 85 tačaka dnevnog reda usvojena, a neke odluke su naknadno objavljene i u Službenom listu BiH.

Međutim, imajući u vidu da formalno delegati iz Kluba Bošnjaka nisu bili prisutni, upitno je da li je Čović uopšte imao pravo da nastavi sa sjednicom jer službeno nije bilo kvoruma.

Situacija se mogla izbjeći da je Čović zatražio glasanje kartonima ili podizanjem ruke, u skladu s članom 79 Poslovnika Doma naroda. Za to mu je trebala podrška trećine delegata u Domu naroda, bez obzira na to iz kojeg kluba dolaze, što SNSD i HDZ svakako imaju sa svojih šest delegata.

Da je Čović zatražio i dobio glasanje kartonima, a imajući u vidu da je formalno svih 15 delegata bilo u sali, glasovi onih koji su se ranije isključili s elektronskog sistema bili bi zavedeni kao "suzdržan", a kvorum bi bio omogućen, a jedini način za prekid sjednice bio bi da je oni i fizički napuste.

Kako obrazlažu apelanti, sve odluke koje su donesene na 21. sjednici Doma naroda usvojene su protivno Ustavu BiH, odnosno odredbi koja određuje uslove za kvorum na sjednicama ove institucije.

Ustavni sud BiH će, po dobijanju ove apelacije, odlučiti prvenstveno o tome da li će je razmatrati, a u slučaju da je prihvate, moguća opcija je poništenje sjednice, a time bi se poništile i sve odluke koje su donesene na tom zasjedanju.