Upoznajte apostolskog nuncija Francisa Chullikatta: Kako Vatikan vodi diplomatiju i da li će papa Lav doći u BiH

Tim povodom za Klix.ba govorio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini monsinjor Francis Assisi Chullikatt koji ovu zanimljivu ulogu i važnu poziciju obnaša od oktobra 2022. godine.

U svojoj karijeri, Chullikatt je prošao brojne uloge, a u svećenika je zaređen davne 1978. godine u rodnoj Indiji. Diplomirao je kanonsko pravo, a u diplomatsku službu Svete Stolice stupio je još 1988. godine. Od tada, put ga je nosio od Hondurasa, Južne Afrike, Filipina pa sve do Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Kao apostolski nuncij Chullikatt je radio u Iraku i Jordanu 2006. godine, a 2016. godine u Kazahstanu, Tadžikistanu i Kirgistanu. Od 2022. godine, njegova služba odnosi se na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, a izbor novog pape bio je odlična prilika i povod za razgovor koji bi dodatno približio njegovu službu, ali i promišljanja građanima Bosne i Hercegovine.

Na početku razgovora bilo je neminovno da se osvrnemo na izbor novog pape Lava XIV i kako je Apostolska nuncijatura vidjela cijeli događaj i konklavu.

"Izbor kardinala Roberta Prevosta za papu Lava XIV 8. maja označio je trenutak dubokog duhovnog značaja i globalnog odjeka. Iako je konklava, prije svega, sveto vrijeme molitve i razlučivanja, njen ishod privukao je pažnju cijelog svijeta, nadilazeći vjerske i političke granice. Lično sam tu vijest primio s dubokom radošću i obnovljenom nadom, posebno nakon što sam čuo njegove dirljive uvodne riječi: 'Mir svima vama!' Izbor pape Lava XIV, kao prvog augustinskog pontifika rođenog u SAD-u, odmah je izazvao globalno interesovanje. Svjetski lideri, diplomate, vjerske vlasti i građani brzo su odgovorili porukama čestitki, prepoznajući trajnu ulogu Svete Stolice kao moralnog i diplomatskog glasa na međunarodnoj sceni", naveo je mons. Chullikatt na početku razgovora za Klix.ba.

Iako svaki papa sa sobom donosi vlastitu viziju i viđenje toga kako bi se Katolička crkva trebala odnositi prema određenim pitanjima, razgovarali smo i o tome šta Sveta Stolica vidi kao prioritete u radu Crkve u narednom periodu.

"Posebno je bilo zanimanje hoće li novi papa nastaviti naslijeđe pape Franje u područjima kao što su zagovaranje klime, migracije i socijalna pravda. Zapravo, njegov izbor se općenito smatra znakom obnovljenog jedinstva i revitalizirane posvećenosti univerzalnoj misiji Crkve - nudeći svjetionik nade u svijetu koji čezne za pomirenjem, smislenim dijalogom i moralno utemeljenim vodstvom", objašnjava nuncij.

Također, naglasio je kako će Sveta Stolica ostati nepokolebljiva u određenim pitanjima.

"Dok svaki Papa donosi svoju viziju, duhovnu karizmu i pastoralni stil, Sveta Stolica ostaje nepokolebljiva u svojoj misiji promicanja mira, očuvanja ljudskog dostojanstva i služenja općem dobru. U kontinuitetu s prethodnim pontifikatima, ključni prioriteti uključuju poticanje diplomatskog angažmana, podršku rješavanju sukoba, suočavanje s izazovima migracije i unapređenje ekološke odgovornosti. Sveta Stolica će također ostati pozorna na nova etička i društvena pitanja - kao što su umjetna inteligencija, bioetika i globalna nejednakost - nudeći moralne smjernice ukorijenjene u Evanđelju i dostojanstvo ljudske osobe. S početkom pontifikata pape Lava XIV, Sveta Stolica ponovno potvrđuje svoju predanost izgradnji mostova među nacijama, narodima i religijama u duhu bratstva, jedinstva, pravde i pomirenja", mišljenja je Chullikatt.

Rad Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini

Kada se posmatra Vatikan, ono što je prva asocijacija svima svakako se odnosi na vjerski segment ove države. Međutim, kao i svaka država, Vatikan veliku pažnju obraća i diplomatiji, a prema mnogim izvorima upravo se za papinsku diplomatiju kaže da je i jedna od najstarijih na svijetu.

Svoju misiju na tom polju obavlja i Apostolska nuncijatura u BiH, a mons. Chullikatt iznio je svoje viđenje rada nuncijature od početka mandata.

"Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini obavlja dvostruku misiju, diplomatsku i pastoralnu, služeći kao vitalna veza između Svete Stolice, lokalne Crkve i civilne vlasti. U zemlji koju obilježava kulturno bogatstvo i vjerska raznolikost, Nuncijatura radi na promicanju dijaloga, pomirenja i zaštite ljudskog dostojanstva i vjerskih sloboda. Bosna i Hercegovina nudi duboko iskustvo humanosti i vjere. Uprkos ožiljcima iz prošlosti, njeni ljudi pokazuju izuzetnu otpornost i gostoprimstvo. Jedinstveni pluralizam zemlje, gdje koegzistiraju različite religije i tradicije, pozicionira je kao model mirne koegzistencije. Sveta Stolica prepoznaje u Bosni i Hercegovini poziv na mir i ostaje predana podršci njenom hvalevrijednom putu ka jedinstvu, evropskim integracijama i zajedničkom prosperitetu", rekao je Chullikatt.

Kao čovjek s izuzetno bogatim iskustvom službe, Chullikatt je u Bosnu i Hercegovinu stigao 2022. godine, a u razgovoru je govorio i o tome čemu ga je država posebno naučila.

"Osvrćući se na svoju misiju širom kontinenata, prepoznajem je kao putovanje obilježeno ne samo diplomatijom, već i dubokim ljudskim i duhovnim susretima. Ono što najviše cijenim nisu samo službene ceremonije, već lica, priče i trenuci zajedničkog dostojanstva koji nadilaze protokol. Svaka zemlja izražava svoj jedinstveni identitet - kroz iskušenja koja je pretrpjela, snagu koju je gajila i vjeru koja je održava. Kao nuncij, dolazi se da predstavlja Svetu Stolicu, ali odlazi obogaćen plemenitošću, otpornošću i velikodušnošću onih na koje naiđe. Bosna i Hercegovina, sa svojom složenom historijom, konstantnom dinamikom i dubokom čežnjom za mirom, posebno me je naučila da se diplomatijom ne govori samo - ona se živi. Ovdje sam svjedočio kako vjera podnosi nevolje i kako mali gestovi mogu izgraditi mostove povjerenja", objašnjava.

Tim povodom, osvrnuo se i na trajnu pouku misije.

"Trajna pouka je jednostavna, ali duboka: tamo gdje je nada krhka, Crkva mora biti prisutna - nježno, ponizno i sa suosjećanjem. Pri tome, nuncij nije samo predstavnik, već i svjedok i učenik, oblikovan upravo od ljudi kojima je poslan da služi", poručuje.

Ono što mnoge građane vjerovatno interesuje jeste i kako izgleda jedan radni dan apostolskog nuncija koji na svojoj funkciji svakako ima posebnu diplomatsku ulogu kroz koju se duboko prožimaju i elementi vjerskoga života.

"Svakodnevni život apostolskog nuncija, kao što sam već spomenuo, oblikovan je jedinstvenim spojem pastoralne službe i diplomatske odgovornosti. U Bosni i Hercegovini, obilježenoj vjerskom raznolikošću i duboko ukorijenjenom historijom, ova dvojna misija se živi na različite i smislene načine. Dan često počinje molitvom, duhovnim sidrom nuncijevog poziva. Aktivnosti uključuju sastanke sa crkvenim vođama, angažmane sa civilnim i diplomatskim kolegama, posjete institucijama i redovnu prepisku sa Svetom Stolicom. Mnogo se vremena posvećuje i kancelarijskom radu, izvještavanju, analizi i komunikaciji, kao i njegovanju međureligijskog dijaloga, koji je prioritet u ovom kontekstu, i raznim društveno-kulturnim i obrazovnim projektima. Usred ovih dužnosti, svaki dan nudi trenutke koji odražavaju dublju svrhu Nuncijeve misije: služiti kao most između lokalne i univerzalne Crkve i nadahnuti razumijevanje među ljudima, solidarnost na djelu i mir koji traje", navodi Chullikatt u razgovoru.

U svom radu kroz diplomatska predstavništva, Sveta Stolica neminovno mora pratiti i društvenopolitička zbivanja u jednoj zemlji. Takva je uloga i monsinjora Chullikatta koji je govori i o tome koliko se vatikanska diplomatija mijenjala kroz vrijeme.

"Apostolski nuncij, kao diplomatski predstavnik Svete Stolice, ne interveniše u unutrašnjoj politici, ali to ne znači ravnodušnost. Sveta Stolica primjenjuje oblik moralne diplomatije, diskretno, ali pažljivo, služeći pravdi, miru i općem dobru. Vremenom je Sveta Stolica evoluirala u poštovan glas u međunarodnim poslovima, nudeći jedinstvenu etičku perspektivu ukorijenjenu u ljudskom dostojanstvu. Njegovo globalno diplomatsko prisustvo, među najstarijima na svijetu, nastoji graditi mostove, posebno u regijama obilježenim krhkošću. U Bosni i Hercegovini ova uloga je posebno značajna. Sveta Stolica je među prvima priznala nezavisnost zemlje i dosljedno je podržavala mir, pomirenje i prava svih vjerskih zajednica. Iako nije definiran političkom moći, utjecaj Svete Stolice počiva na kredibilitetu, dosljednosti i moralnom autoritetu - kvalitetama koje nastavljaju duboko odjekivati, kako u regiji, tako i globalno", rekao je Chullikatt za Klix.ba.

S obzirom na to da je na ovu poziciju imenovan 2022. godine, odnosno u mandatu pape Franje, Chullikatt je govorio i o njegovom naslijeđu te o tome koliki je utjecaj papa Franjo ostavi na Crkvu.

"Papa Franjo je duboko utjecao na misiju apostolskih nuncijatura širom svijeta, potičući stil obilježen poniznošću, služenjem i pastoralnom bliskošću. Njegova vizija poziva nuncijature ne samo da predstavljaju Svetu Stolicu, već i da utjelovljuju Crkvu koja je pažljiva prema periferijama, posvećena dijalogu i uključena u konkretna djela suosjećajne solidarnosti. Reforme pape Franje, usmjerene na transparentnost, odgovornost, crkvenu obnovu i sinodalnost, oblikovale su ne samo upravljanje Crkvom već i duh njene diplomatske službe. U tom svjetlu, Nuncijatura je danas više od ambasade; mjesto je susreta i dijaloga, odražavajući poziv pape Franje za Crkvom koja sluša, prati i otvara puteve susreta, ukorijenjene u Evanđelju i usmjerene zajedničkom dobru čovječanstva", ističe Chullikatt.

Osim diplomatske i crkvene zadaće, Apostolska nuncijatura veliku ulogu ima i u ekumenstvu i promovisanju međureligijskog dijaloga, a Chullikatt naglašava kako se ta uloga u Bosni i Hercegovini posebno ističe i njeguje.

"Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini igra vitalnu ulogu u unapređenju ekumenskog i međureligijskog dijaloga i saradnje - suštinske dimenzije misije Crkve mira i pomirenja. U zemlji obilježenoj bolnim sjećanjima na prošlost i vjerskim različitostima, takav dijalog nije izboran, već je temelj za suživot i iscjeljenje. Ovi napori se protežu dalje od formalnih susreta, dotičući se obrazovanja, kulturne saradnje i javnog diskursa. Iako nije uvijek u potpunosti prepoznat, dijalog nije znak slabosti; to je snaga ukorijenjena u poštovanju. To nije kompromis identiteta; to je afirmacija dostojanstva - našeg i dostojanstva drugih. U društvu u kojem religija značajno oblikuje javni život, međureligijski angažman može biti snaga nacionalnog jedinstva. Nuncijatura ostaje posvećena ovom putu, ohrabrujući sve sektore da vide i prihvate dijalog ne kao dopunu miru, već kao kamen temeljac", pojašnjava u razgovoru.

Na kraju razgovora, osvrnuli smo se i na pitanje koje mnoge zanima - da li će papa Lav XIV kao jednu od destinacija za posjete odabrati i Bosnu i Hercegovinu.

"Postoji istinska mogućnost da papa Lav XIV svoju pastoralnu i diplomatsku pažnju usmjeri na Balkan - regiju bogatu baštinom, oblikovanu zamršenim historijskim tokovima i od dubokog značaja za misiju mira i dijaloga Svete Stolice. Sa pastoralnim putovanjem obilježenim saosjećajnim služenjem na nekoliko kontinenata, papa Lav XIV nudi univerzalni pogled i iskrenu posvećenost ujedinjavanju srca među razlikama i jačanju veza unutar ljudske porodice. U tom svjetlu, Balkan nije periferni, već središnji dio njegove vizije. Iako posjeta Bosni i Hercegovini ostaje perspektiva koja daje nadu, takav gest bi nesumnjivo bio dočekan sa dubokim uvažavanjem, kao ohrabrujući gest za one koji teže jedinstvu i harmoničnom suživotu. U sadašnjim delikatnim okolnostima, to bi još jednom potvrdilo ulogu Crkve kao graditelja mostova i svjedoka trajne nade", zaključio je u intervjuu za Klix.ba apostolski nuncij mons. Francis Chullikatt.