Intervju za Klix.ba
1.3k

Sarajevski komesar Nusret Selimović: Opasniji su kriminalci unutar policije od onih izvana

Razgovarao: Ibro Čavčić
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Nusret Selimović, policijski komesar u Sarajevu, izjavio je u opširnom intervjuu za Klix.ba da su opasniji kriminalci unutar policijskih redova od onih izvana, da određeni centri moći žele imati monopol na informaciju i da ga opstrukcije, udari i pritisci neće pokolebati u zacrtanoj misiji.

Nusret Selimović je tačno godinu na poziciji policijskog komesara u Kantonu Sarajevo. Bio je to dovoljan period da pokaže zube kriminalu unutar i izvan struktura sarajevske policije, ali nedovoljan da posloži stvari na svoje mjesto. Za to mu je potrebna politička podrška. Do sada je uglavnom imao političke opstrukcije. Jedna od niza posljedica: Uprava policije MUP-a KS ne može primiti nove kadrove i unaprijediti postojeće. Bivša kantonalna vlast odgovorna je utoliko što su važeći zakoni nefunkcionalni, aktuelna utoliko što koči nove promjene koje će policiji omogućiti nesmetan rad. Uprkos ustaljenoj kolotečini, Uprava policije se budi iz višedecenijskog sna. A i komesar djeluje uvjerljivije i odlučnije nego prije godinu. Prija mu podrška OHR-a i Američke ambasade, a i on daje bezrezervnu podršku poštenim sarajevskim policajcima. Kriminalce unutar Uprave policije smatra opasnijim od onih izvana. I prema jednima i prema drugima ima, kako kaže, nulti stepen tolerancije.

Selimović je u otvorenom i direktnom intervjuu za Klix.ba govorio o kriminalcima unutar i izvan policijskih redova, o centrima moći koji opstruiraju rad Uprave policije, o institucionalnom zataškavanju kriminala, o kriminalističko-obavještajnoj jedinici, o kupovini vozila za posebne namjene i podršci Ureda visokog predstavnika i Američke ambasade u BiH.

Je li slučajnost da tačno godinu nakon što ste na poziciji policijskog komesara dođe do, kako se to potenciralo prilikom hapšenja 18 policijskih službenika, najvećeg obračuna u policijskim redovima u Sarajevu?

Apsolutna je slučajnost. To nema veze jedno s drugim. To ne diktira policijski komesar, nego stanje u predmetu, stanje na terenu. Na koncu, postupajući tužilac vodi istražne radnje i odlučuje o momentu hapšenja i svih drugih istražnih radnji.

Šta se željelo postići?

Predmet je plod višemjesečnih aktivnosti pripadnika Uprave policije, prvenstveno Sektora kriminalističke policije, uz tehničku pomoć i asistenciju Obavještajno-sigurnosne agencije, kao i uz pomoć i podršku MUP-a Zeničko-dobojskog kantona i Policijske uprave Istočno Sarajevo prilikom same realizacije akcije. Akcija je pokazatelj naše odlučnosti, spremnosti i apsolutne posvećnosti da se uhvatimo ukoštac s korupcijom u vlastitim redovima, sa korupcijom uopće, kao i svim pojavnim oblicima kriminaliteta koji su u našoj nadležnosti. Nastavit ćemo ovakve i slične aktivnosti i u budućnosti. Imamo prije svega nulti stepen tolerancije za korupciju budući da smo svjesni da je to najveća pošast koja izjeda zdravo tkivo ovog društva i koja nas je dovela u situaciju u kojoj jesmo, kao društvo u cjelini.

Raduje činjenica da je ova akcija provedena na najprofesionalniji mogući način, uz adekvatnu pomoć i podršku, i pod direktnim nadzorom i rukovođenjem Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. To je pokazatalj da imamo u našim redovima visokoprofesionalnih i moralnih policijskih službenika. Upravu policije čini velika većina takvih. Nažalost, kao i u svakoj instituciji u ovom društvu, ima i onih kojima nikada nije bilo mjesto u Upravi policije. S takvima ćemo se odlučno obračunati. Svjestan sam da je javnost nestrpljiva, da svakodnevno očekuju spektakularne rezultate. To nije moguće. Pravna smo država i moramo ispoštovati procedure. Ne možemo lomiti stvari preko koljena ukoliko želimo da takvi postupci ishoduju odgovarajuće sudske presude.

Tokom našeg prvog intervjua ste najavili obračun u vlastitim redovima. Je li sa ovom akcijom konačno stavljena tačka na to ili ima još neraščišćenih stvari?

Ovo je kontinuiran proces. Nijedna institucija u našem društvu, pa niti u bilo kojem društvu, nije imuna od pojava kao što je korupcija. Korupcije ima svugdje, čak i u najrazvijenijim demokratskim državama. Ovo je kontinuiran proces, kontinuiran zadatak kojem mi dajemo visok stepen prioriteta. Tako će biti i u narednom periodu. Aktivnosti će biti nastavljene. Ukoliko dođemo u situaciju da se to konkretizuje, budite uvjereni da će to biti realizovano.

Kolika je teška korupcija za koju se 18 uhapšenih policijskih službenika tereti?

Istraga još uvijek traje i ja o tome u ovom trenutku ne mogu govoriti. Bit će to predmet daljih istražnih radnji postupajućih tužitelja Kantonalnog tužilaštva KS na čelu sa glavnom tužiteljicom Sabinom Sarajlijom. Za sve njih imam sve riječi hvale zbog viskog profesionalizma, etičnosti i posvećenosti predmetu.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Je li hapšenje policijskih službenika došlo u loše vrijeme zbog pandemije, migrantske krize, manjka policijskih kadrova...?

Policijski poziv je častan posao. Nijedno vrijeme nije dobro ako se u svojim redovima moramo baviti radnjama koje nisu časne. Nečasni ljudi u našim redovima mogu biti opasniji od kriminalaca za koje potencijalno znamo ili pretpostavljamo da su kriminalci. Zbog toga se zakon mora poštovati i vrijediti jednako za sve. Uprava policije KS ima stotine časnih službenika i službenica, te će se naši poslovi u službi građana vršiti neometano.

Je li ovo najveća akcija čišćenja vlastitih redova u jednoj policijskoj agenciji?

Definitivno, jeste. U novijoj historiji BiH, koliko je meni poznato, nikada nije provedena planski i organizovana akcija na ovakav način i pogotovo to nije rezultiralo lišenjem slobode ovolikog broja pripadnika jedne agencije za provođenje zakona.

Očigledno je da je došlo do previda prilikom prethodnog donošenja i usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima u Kantonu Sarajevo, zbog čega su sada prijeko potrebne nove izmjene. U kojoj su one fazi?

Nažalost, prilikom usvajanja važećih izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima došlo je do nekih tehničkih pogrešaka, kolizije određenih članova, što je prouzrokovalo značajne probleme u radu i funkcionisanju Uprave policije. Prije svega onemogućeno nam je da provedemo procedure raspisivanja i provođenja procedure prijema novih kadeta. Nedostaje nam blizu 350 policijskih službenika prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i imamo i blizu 100 policijskih službenika kod kojih je utvrđena invalidnost druge kategorije i ne mogu vršiti policijske poslove. Blizu 450 policijskih službenika je značajan broj. Onemogućena nam je i procedura činovanja i napredovanja u službi, što predstavlja značajan problem zbog potrebe da ljudi budu činovani i da u skladu sa svojim činom budu raspoređeni na odgovorajuće pozicije. Sistem je takav da su radna mjesta vezana za činove a činovi za koeficijente plaće. Bili smo prinuđeni na improvizaciju kako bi se rad u svim sektorima odvijao prema potrebama.

Taman kad smo došli u situaciju da napravimo nove izmjene, poslije prvog vala korone koji je prekinuo aktivnosti otklanjanja tih nedorečenosti, naišli smo na novu prepreku. Ministar jedne političke opcije u Vladi Kantona Sarajevo je reagovao 5 do 12 na ono što je radna grupa, sastavljena od članova više institucija, radila prethodna 2,5 mjeseca. Taj ministar se pojavio sat i po prije sjednice Vlade KS na kojoj se trebalo raspravljati i utvrditi prijedlog izmjena jednog i drugog zakona i donio 21 amandman. Vratilo nas je to opet unazad i nije nam donijelo ništa dobro, ni Upravi policije, niti građanima.

Šta su bili motivi ministra finansija Jasmina Halebića da dostavi 21 amandman?

Ne znam. Ne želim da špekulišem šta su motivi takvog postupanja. Izmjene i dopune oba zakona su povučene. Ne bih špekulisao je li to politička odluka ili ne. Mogu samo da konstatujem da je ono što je dostavljeno Vladi bilo apsolutno usaglašeno. Uprava policije u punom svom kapacitetu stoji iza teksta i jednog i drugog zakona jer je rezultat rada struke. Razumijem da svako ima svoje interese i ciljeve, ali se nadam da će biti dovoljno razumijevanja i da će se izmjene i dopune oba zakona naći u Skupštini KS. Pominje se početak septembra. Iskreno vjerujem da će izmjene i dopune ipak u najskorije vrijeme ugledati svjetlo dana da bi mi mogli pristupiti daljim aktivnostima poput prijema novih nedostajućih kadrova, poput činovanja, poput stvaranja što snažnije pravne sigurnosti kada je riječ o radu nekih segmenata kriminalističke policije.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Je li kriminalističko-obavještajna jedinica, predviđena novim izmjenama i dopunama zakona, glavni razlog za opstrukcije?

Svjedočili smo da je oko toga bilo dosta polemike, da ne kažem dosta podmetanja, konstrukcija, laži... Oglasili smo se zbog toga saopćenjem za javnost. Stojimo iza svakog slova u predloženim izmjenama i dopunama zakona. I u tom dijelu imamo apsolutnu podršku OHR-a, Američke ambasade i drugih organizacija. Kriminalističko-obavještajne jedinice postoje u svim bh. policijskim agencijama već dvadesetak godina, pa i u našoj. Zemlje Zapadne Evrope taj model rada primjenjuju posljednjih 50 godina. Ništa nepoznato i sporno to nije ni u okruženju, u zemljama poput Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije... Moramo zakonski definisati ovu oblast da bismo donijeli podzakonske propise i u potpunosti uredili rad jedinice. Kriminalističko-obavještajni rad se odnosi na prikupljanje, obradu, analizu i distribuciju informacija za sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela za koje je nadležna Uprava policije MUP-a KS. Nema nikakvog izlaska van svojih ingerencija. I dan danas postupamo po naredbama sudova i provodimo posebne istražne radnje. Sad se pokušava podmetnuti da to ulazi u područje rada OSA-e. S gnušanjem odbacujem takve konstrukcije i insinuacije. Naš opis posla je da provodimo istražne radnje. Tu nema ništa sporno i ne namjeravamo raditi ništa novo. Krećemo se isključivo u okviru naših nadležnosti.

Smatrate li da određeni centri moći žele osujetiti razvoj kriminalističko-obavještajne jedinice kako bi vam uskratili monopol na informaciju?

U okruženju u kojem sada živimo i radimo sve su opcije otvorene. Međutim, nije nam u cilju baviti se politikom, niti centrima moći, već osigurati adekvatne mehanizme za rad. Monopol nad informacijama sigurno da bi neki voljeli imati, ali za informacije od interesa za sigurnost građana i institucija, zakon je jasno definisao i put i postupanje.

Stoje li iza tih centara moći neka imena?

Ne bih o imenima. Ne bi bilo profesionalno.

Je li Uprava policije ohrabrena dolaskom Erica Larsona na poziciju savjetnika za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevu i koliko će njegov dolazak utjecati na budući rad, predmete i akcije?

Sastali smo se već više puta otkako je došao i ulijeva značajan stepen nade da u ovoj državi može biti bolje i da se mogu naći snage koje će se suprotstaviti i uhvatiti ukoštac sa svim oblicima korupcije. Dogovoramo zajedničke aktivnosti INL-a i Uprave policije. Jedna od tih aktivnosti će se desiti uskoro: zajednička kampanja za sprečavanje korupcije u Kantonu Sarajevo. On se neće zadržati samo na Kantonu Sarajevo. Strategija njegovog djelovanja će se neminovno proširiti na cijelu državu. Imao sam njegovu apsolutnu podršku i ohrabrenje, što mi je dodatno dalo snagu i energiju da nastavim u ovom smjeru, mada se nisam dvoumio ni do sada. U ovoj instituciji sam skoro tri decenije i znam kako stvari funkcioniraju. Loše bih se osjećao da imam određena saznanja, a da ništa ne poduzimam. Dok sam na ovoj poziciji ja ću to raditi svom snagom u skladu sa zakonom. Bit ću spreman da se obračunam sa svima onima kojima nikada nije ni bilo mjesto u agenciji kao što je Uprava policije MUP-a KS.

Očekujete li odmazde?

Realno bi bilo očekivati udare sa svih strana, i iz poznatih i iz nepoznatih uporišta. Meni je čista savjest i nije me strah. Desit će se što se mora desiti.

Predstavljali ste, prema našim informacijama, smetnju institucionalnom zataškavanju kriminala u Tehničko-remontnom zavodu Hadžići. Kako, kome i zašto bi otkrivanje kriminala predstavljalo smetnju?

To nije jedini slučaj i nije jedini primjer pokušaja udara prema meni koji bi rezultirali podizanjem "ručne kočnice" u ovom ili onom predmetu. Bit ću vrlo kratak: 13. 7. je Kantonalnom tužilaštvu podnesen izvještaj o počinjenim krivičnim djelima protiv odgovorne osobe Tehničko-remontnog zavoda. Tačka. Tako će biti i u svim drugim situacijama i u svim drugim slučajevima gdje postoje elementi krivičnog djela. Kada se prikupe odgovarajući dokazi, svaki pojedinac će, bez obzira na to o kome se radilo, biti procesuiran na zakonom propisan način.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Kako gledate na krivičnu prijavu koja je protiv vas podnesena zbog navodnog favoriziranja četiri firme prilikom provođenja postupaka javnih nabavki?

Uklapam ih u kontekst svih silnih udara na mene posljednju godinu. Apsolutno bez ikakvog utemeljenja, bez ijednog argumenta. Svjestan sam da je to pokušaj moje diskreditacije. Svako ko ima bilo kakav argumentovan dokaz neka se potpiše i dostavi krivičnu prijavu nadležnim institucijama. Vrlo indikativno je da je riječ o anonimnoj prijavi. Prvo je išlo neko anonimno pismo na 10 stranica. Meni su poznati autori tog pisma i oni nisu vrijedni pomena. Neka rade šta misle da trebaju i neka institucije rade šta trebaju. Svjedočit ćemo epilogu takve vrste prijave. Istina, to čovjeku oduzima energiju koju bi trebalo da posveti važnijim stvarima. Razumljivo je zbog čega se to radi.

Jeste li odustali od nabavke vozila za posebne namjene koje je u dijelu javnosti problematizirano zbog cijene od blizu milion maraka?

Nisam odustao. To vozilo ne da treba Kantonu Sarajevo, nego je trebalo prije 15-20 godina. Ne želim ulaziti u razloge zbog čega to nije nabavljeno do sada. Ne postoji nijedan glavni grad zemalja u okruženju koje nemaju jedno, dva ili pet takvih vozila. To je naprosto potreba. Skupština KS je poslije nereda 2014. godine zaključkom naložila Vladi KS da se izvrši nabavka tog vozila. Nismo odustali i nećemo odustati.

U kojoj fazi je postupak?

Postupak je završen kada je riječ o upravnom dijelu, ali je jedna od dvije firme podnijela tužbu sudu. Vidjet ćemo kakav će epilog biti. Ukoliko bude negativan ponovo ćemo raspisati međunarodni javni tender na koji će moći da se prijavi ko god hoće. Kao i do sada, uostalom.

Zašta je takvo vozilo uopće potrebno?

Vozilo je višenamjensko a svi senzacije radi spominju samo vodeni top. Praksa je dokazala da taj vodeni top tokom narušavanja javnog reda i mira u većem obimu može zamijeniti 110 policijskih službenika. Nama bi to značilo jer nas puno nedostaje. Osim toga, može se koristiti kao dostavno vozilo pitke vode u ugrožene dijelove u slučaju prirodnih ili drugih nepogoda, može se koristiti kao vozilo za dezinfekciju ulica u vrijeme epidemija, može se koristiti kao vatrogasno vozilo. Svi se drže samo vodenog topa. Ne daj Bože da dočekamo da dođemo u situaciju da uopće upotrijebimo vozilo tokom nereda, ali ako bude potrebno da smanjimo nastanak veće štete, povrijeđivanje policajaca i uništavanja imovine drugih građana, upotrijebit ćemo ga i na taj način, naravno u skladu sa zakonom i ovlaštenjima.

Policija koja treba biti garant sigurnosti građana i njihove imovine mora imati neophodne uslove za kontinuirano zapošljavanje novih kadrova i materijalno-tehničko opremanje novom opremom i potrebnim sredstvima u skladu sa evropskim standardima.