Sabina Ćudić: Za Washington je EU put BiH nekompatibilan s njihovim interesima, ne znam zašto se trebamo bojati Brisela ili SAD-a

Za početak smo govorili o izboru novog visokog predstavnika i američkom pristupu u tom smislu. Ćudić je objasnila da je još prije godinu dana shvatila da je politika nove američke administracije prema BiH drugačija.

"Ova američka administracija je još u oktobru prošle godine prišla italijanskom kandidatu (Antonio Landi, kandidat za visokog predstavnika u BiH koje podržava SAD op. a.) i počela raditi na pripremi terena. Bojim se da je EU često spora. Nemaju centralni sistem odlučivanja. Svugdje gdje ima prevelik broj donosioca odluka, imat ćete tu vrstu problema. Čini mi se da je Evropa zakasnila da vidi šta joj se dešava na evropskom tlu. Ali, uspjeli smo animirati Evropu i nastavljamo to raditi, ali ne samo EU nego i vrlo važnu ulogu Velike Britanije", rekla je.

U nastavku je govorila o pitanju državne imovine.

"Država naravno ispašta zbog neriješenog tog pitanja. Ali, ispašta i RS i FBiH. S druge strane, to se ne može rješavati isključivo kako bi se pogodovalo jednoj zemlji i jednom investitoru. Naravno da postoje mogućnosti koje su bile na stolu, a koje je mogao sprovesti Schmidt, vezano za eliminisanje određenih segmenata izmjena odluke koje se tiču zabrane raspolaganja državnom imovinom. Mislim da se ovdje državna imovina ne veže isključivo za pitanje Južne interkonekcije, već da dolazi u jednom političkom paketu koji se tiče stava vezano za EU put BiH. Ako ćemo dosljedno čitati novembarski dokument američke administracije koji se tiče sigurnosne strategije, ne percipira se proširenje EU niti snaga EU kao strateški interes SAD-a. Imamo administraciju koja ne želi pregovarati s EU već s pojedinačnim akterima i smatra evropski put BiH nekompatibilnim sa svojim geostrateškim interesima na Zapadnom Balkanu", kazala je.

Na pitanje da li smatra da je istina da trenutnoj američkoj administraciji nije u interesu ubrzan EU put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uslova koji mogu biti prijetnja njenim interesima u BiH i regiji, kazala je:

"Upravo tako. U pravu ste. Ja razumijem da je posao političara da ne dižu alarme nego da nalaze rješenja. Ali, isto tako mislim da ne smijemo pod svaku cijenu prikazivati situacije koje su opasne kao situacije koje su prihvatljive", rekla je.

Upitali smo je da li postoji opasnost da se zakon o državnoj imovini pokuša usvojiti kroz parlament i nakon jednog kruga neuspjeha novi visoki predstavnik ga nametne, kazala je:

"Naravno da postoji. Tu dolazimo do ključnog pitanja mog razilaženja kako sa jednim dijelom i naših partnera, ali i sa opozicijom. U momentu kad SAD-u bude neophodno da sredstva za plinsku Južnu interkonekciju kroz svoje investitore plasiraju ovdje do američkih izbora koji su u novembru... Ja sam i američkim investitorima i američkoj ambasadi rekla da će ova američka administracija na vlasti biti još dvije godine i pet mjeseci, a da će projekat o kojem govorimo definisati energetsku sigurnost BiH u narednih 20 do 50 godina. Zato je jako važno da mi još pažljivije nego oni analiziramo naše interese. Njima se jako žuri da do novembra plasiraju ova sredstva. U toj žurbi je prednost BiH. Zašto? Neće se američka administracija baviti rušenjem vlada u BiH kako bi do novembra imenovali nove vlade i osigurali prohodnost projekta. Naravno da neće, pokušat će to uraditi kroz pregovore. Tu BiH ima mogućnost da uslovljava i izbor visokog predstavnika, ali i sadržaj samog zakona i da kaže tek kad vidimo ishod ta dva procesa, pristupit ćemo potpisivanjuu sporazuma sa investitorom ali i staviti na dnevni red ratifikaciju međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom. Ja znam da je to hrabra strategija, ali je jedina koja nam štiti i energetske potencijale, pitanje izbora visokog predstavnika i državne imovine. Mislim da smo u tolikoj stisci s vremenom da se moramo poredati u liniju i prepoznati da je ovo u našem interesu", rekla je.

Na pitanje da li je dobila neki feedback od američke administracije na oštre kritike koje je upućivala i šta joj kažu koalicioni partneri, kazala je:

"Ja mislim da se ovdje ne radi o oštrim kritikama, nego o činjeničnom stanju. Ja sam neke formativne godine svog života provela u SAD-u. Slobodno mogu da kažem da volim Ameriku u onom kapacitetu koji je meni ponudila. Ali, isto tako trebamo prepoznati da različite administracije operiraju na različite načine. Ova administracija operira na transakcijskom modelu, ne operira na modelu standardnih prijatelja i neprijatelja, što smo vidjeli na primjeru Grenlanda, na uplitanju u unutrašnju politiku Njemačke, Rumunije, Mađarske, Moldavije... Mi moramo prepoznati šta je interes BiH i šta je interes Amerike i naći presjek skupa. Južna interkonekcija može biti presjek skupa, ali ne na štetu BiH", rekla je.

Kazala je da je na ovakve stavove dobila "rezolutno ne" od opozicije.

"Mislim da operiraju na pogrešnoj pretpostavci da će im to olakšati put do vlasti u oktobru", rekla je.

Da li postoji strah unutar vlasti ili opozicije da će se zamjeriti Amerikancima ako im se suprotstave?

"Šta je alternativa nezamjeranju kad vidite da to nije u interesu BiH? Ja ne znam za situaciju u ljudskoj i političkoj historiji Evrope gdje isključivo servilnost proizvela pozitivne rezultate za onu stranu koja je servilna. Ja ovdje ne otvaram nikakav konflikt sa SAD-om već dijalog na osnovu zajedničkih interesa. Ja ne znam šta to ima na raspolaganju bilo koja administracija, ili Brisela ili SAD-a, u tom smislu čega se trebamo u toj mjeri bojati koliko vidim da se mnogi boje", rekla je.

Na pitanje da li je dobila neku vrstu povratne informacije iz američke administracije na svoje stavove, kazala je:

"Naravno, ja se s njima svakodnevno viđam. Oni su svjesni naših određenih neslaganja, ali ulaze argumentovano u ovaj dijalog", rekla je.

O evropskom putu BiH kaže:

"Mi smo ekstremno frustrirajuće blizu, ali nedovoljno blizu. Radi se o dva zakona i imenovanju glavnog pregovarača. Mi smo išli onoliko daleko koliko je dozvolio Putin. Kočnica je došla iz Moskve i postalo je jasno da će Dodik pokušati blokirati svaku instituciju u BiH i to ne misleći svojom glavom, nego ucijenjen", rekla je.

Kazala je da Naša stranka želi da se prije formiranja nove vlasti poslije oktobarskih izbora u novembru prvo usvoje zakon o sudu i zakon o VSTV-u te da se imenuje glavni pregovarač sa EU i tek onda da se krene u formiranje novog Vijeća ministara.

"To nikad niko nije uradio u Bosni i Hercegovini i to je jedini model u kojem će Naša stranka učestvovati u vlasti. Na drugi način nećemo razgovarati o vlasti poslije izbora. Zašto vjerovati ljudima koji svojim biračima tvrde da žele u EU. kako je demonstrirala Krišto svoju opredjeljenost za EU? Blokiranjem izbora ministra sigurnosti, neglasanjem za zakone koji ispunjavaju evropske standarde, zatezanje sviju kad je u pitanju zakon o sprečavanju sukoba interesa... Jedini način da se ogradimo od neozbiljnih ljudi jeste uslovljavanje", rekla je.

Cijeli intervju i gostovanje Sabine Ćudić u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.