Dobrovoljačka ulica u Sarajevu: I nakon 28 godina dva tumačenja istine o jednom događaju
Specijalne jedinice tadašnje JNA uz pomoć brojnih paravojnih srpskih jedinica, 2. maja 1992. godine, dakle dan ranije, u koordiniranoj i dobro osmišljenoj vojnoj akciji pokušali su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH.
Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je u Dobrovoljačkoj ulici poginulo od devet do 42 osobe, dok Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.
Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjih vojnika Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik i zarobljenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića kojeg su pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji, a u koloni su bile 261 osoba.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".
Udruženje "Zelene beretke" u proteklim godiama je organiziralo tradicionalno okupljanje i polaganje cvijeća za stradale branioce grada u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
U Istočnom Sarajevu prošle godine su položeni vijenci za vojnike JNA stradale Dobrovoljačkoj u organizaciji udruženja ali i vlasti RS-a.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
