Kupovanje vremena
45

CIK se još "lomi" koji će popis stanovništva primijeniti: Okrivljuju Ustavni sud, strance...

Piše: Er. M.
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: D. S./Klix.ba)
Članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH na današnjoj sjednici ponovo su razmatrali primjenu člana Izbornog zakona BiH koja se odnosi na popunu delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ali bez konačnog rješenja.

Kao i prethodni put, najviše rasprave vodilo se o tome da li će se kod popune Doma naroda Parlamenta FBiH primjenjivati popis iz 1991. godine ili posljednji popis stanovništva iz 2013. godine.

Stručna služba CIK-a zauzela je stav da članovi CIK-a moraju odlučiti da li će primijeniti popis iz 1991. ili 2013. godine kako bi stručne službe mogle završiti svoj posao.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić rekla je da je CIK pod pritiskom i da zbog toga postoji otpor stručnih službi da bilo šta stave na papir.

"Službe nisu radile svoj posao. Na sceni je bojkot. U toj situaciji, ja nemam bilo šta da im zamjerim jer znam kroz šta su prošli u martu kada je radni materijal izašao u javnost", kazala je Hadžiabdić.

Istakla je da međunarodna zajednica također daje različite upute. Kako kaže, OHR je Ustavnom sudu BiH dao uputu da se primjenjuje popis iz 1991. godine, a Venecijanska komisija popis iz 2013. godine.

"Mi čekamo Ustavni sud BiH koji također odgađa donošenje odluke. Šta god da odluči dat će određeni nalog", rekla je Hadžiabdić.

Kako kaže, CIK-u je puno važnije pitanje o odredbi koja je brisana, a da svakom konstitutivnom narodu pripada po jedno mjesto. Ona je istakla da treba razmišljati korak dalje i prilikom popune Kluba iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Predsjednik CIK-a Branko Petrić rekao je da podržava stav Hadžiabdić kako svi koji su nezadovoljni nečim imaju pravna sredstva koja mogu upotrebljavati.

Član CIK-a Stjepan Mikić kazao je da je već 2017. godine predlagao da se riješi ovaj problem. Dodao je da bi u tom periodu bila ostavljena mogućnost zakonodavcu da djeluje.

"Da smo uradili naš posao, zakonodavac je mogao prilikom implementiranja odluke Ustavnog suda BiH donijeti drugačiju odluku od one koju smo mi predložili”, rekao je Mikić.

On je predložio da se naredne sedmice članovima CIK-a dostave materijali, ali i popisi stanovništva po kantonima.

"Ne samo po kantonima, jer mi donosimo zakonsku normu za Parlament FBiH, već da se dostavi i popis iz Brčko distrikt BiH", kazao je Mikić.

Mikić je rekao da nije korektno što se na CIK baca i drvlje i kamenje, jer CIK samo provodi zakon.

"Ako smo se na prošloj sjednici usaglasili o primjeni članka koji se odnosi na 2013. godinu, onda hajde da idemo u primjenu. Za mene je jedno pitanje riješeno. Moramo to dovesti do kraja", rekao je Mikić.

Član CIK-a Ahmet Šantić kazao je da je Ustavni sud BiH doveo CIK u situaciju da ispada kako ova institucija implementira odluku.

"To je tačno samo na indirektan način", rekao je Šantić, nakon čega je pročitao odredbe Izbornog zakona BiH na koje se referisao Ustavni sud BiH.

Kako kaže, Ustavni sud BiH je donio kontradiktornu odluku koja u jednom dijelu kaže jedno, a u drugom nešto suprotno.

Komentarisao je i odluku CIK-a iz 2002. godine ističući da je ona već "iživljena".

Petrić je rekao da odluka jeste "iživljena", ali da se s pravne strane postavlja pitanje da li je ova odluka s obzirom na zakon i odluku Ustavnog suda BiH sada ponovo "oživljena".

On je kazao da se uopće ne problematizuju ostale norme, odnosno pozicija Ostalih.

Napraviti izračun koliko delegata kome pripada na osnovu popisa iz 2013.

Predložio je da se napravi izarčun koliko delegata kojem kantonu pripada prema popisu iz 2013. godine.

Kako kaže, nije mu jasno zbog čega su popisi uopće važni, jer su oni "nikakvi". Istakao je da mu je dobro poznato kako su popisi rađeni.

Član CIK-a Vlado Rogić rekao je da je odluka došla do CIK-a jer neko nije radio svoj posao, odnosno izbjegavao je da riješi ovaj problem.

Komentarisao je i fotografiju s funkcionerima HDZ-a ističući da on ljude ne gleda kroz stranačku pripadnost, već kroz funkciju koju obavljaju. Istakao je da ne shvata zbog čega je problem ako sjedne sa članovima interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.

"Uvaženi mediji, ja jednako sjedam i s Halidom Genjcem i Lazarom Prodanovićem. Oni su za mene uvaženi parlamentarci. Radite šta god hoćete, ali svako sa sobom nosi elemente kućne kulture", kazao je Rogić.

Poručio je kako nikada neće donijeti odluku suprotnu odluci Ustavnog suda BiH.

Član CIK-a Novak Božičković smatra da o težini odluke dovoljno govori činjenica da je nije uspjela riješiti ni Parlamentarna skupština BiH.

"Za mene je temeljno pitanje hoćemo li ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH. Mislim da odluke sudova ne trebamo komentarisati. Za mene je odluka Ustavnog suda BiH. Prema tome, mislim da ne trebamo odugovlačiti i da se trebamo izjasniti. Ta odluka će vjerovatno biti provjerena kod nadležnog suda", rekao je Božičković.

Arnautović pripremio tabelu o podjeli delegatskih mjesta

Član CIK-a Suad Arnautović kazao je da je pripremio tabelu o podjeli delegatskih mjesta na kojoj je radio sinoć. Kako kaže, CIK nije nadležan da implementira odluku Ustavnog suda BiH koja je okončana jer su odredbe Izbornog zakona BiH izbrisane.

"Istu situaciju imali smo u slučaju Mostara pa ja nisam čuo da iko u CIK-u sprovodi u tom slučaju odluku Ustavnog suda BiH", poručio je Arnautović.

On je rekao da ne može država određivati da li će biti jedan ili dva doma u Parlamentu FBiH, jer je struktura vlasti u FBiH jasno definisana u Ustavu FBiH. Rogić je rekao da se počinje odstupati od zaključaka koje je usvojio Kolegij CIK-a, istakao je da on ne može odlučivati o Arnautovićevom aktu koji nije ni vidio.

"Na pauzi od 15 minuta da donesem odluku, pa ja to ne bih kolegi nikada uradio. Dajte da se poštujemo. I onda se čudimo što izlaze informacije iz CIK-a, pa sutra će nam i računare iznijeti u javnost", rekao je Rogić.

Arnautović je kazao Rogiću da mu ne drži predavanje i da ne postoji ništa što je Kolegij CIK-a zaključio.

"Na šta se ti pozivaš i kakvo predavanje držiš", pitao je Arnautović Rogića.

Poručio je da je on od Federalnog zavoda za statistiku tražio mišljenje u vezi s popisom, ali da Petrić nije htio prihvatiti službeni akt poručujući kako ga njje ni tražio.

"A prihvatili ste mišljenje Instituta za politološka istraživanja iz Mostara, iako ga niko od nas nije tražio. To ste protokolisali i nama dostavili na znanje, a tu je pisalo da se nipošto ne primjenjuje popis iz 1991. godine", rekao je Arnautović.

Petrić je kazao da je Federalni zavod za statistiku poslao "kilo papira" i da nijedan entitetski zavod za statistiku nema pravo tumačiti Izborni zakon BiH.

Donijeti odluku sljedeće sedmice

U diskusiju se uključio i Božičković koji je rekao da odluku o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH treba donijeti iduće sedmice.

"Imamo samo dvije mogućnosti. Primijeniti ono što je zakon rekao ili ispoštovati Ustav FBiH. Nema potrebe da dižemo tenzije jer niko nas neće razuvjeriti u shvatanju neke norme. Nezadovoljnih će biti i ja se ne plašim. Pa neka bude i krivičnih prijava. Bože moj, prihvatam i da pred kraj života budem pritvoren", rekao je Božičković.

Arnautović je tražio da se pojasni i vršenje dvostrukih funkcija (naprimjer ministri koji su izabrani za parlamentarce).

"Ovo kako je krenulo, Denis Zvizdić će izvjesno vrijeme biti i predsjedavajući Vijeća ministara BiH i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH. Imamo predsjednika FBiH Marinka Čavaru koji je izabran u Parlament FBiH", rekao je Arnautović.

On je rekao da treba reći kako će se funkcioneri ponašati jer će se dovesti u situaciju i da predlažu, a i da sami glasaju o zakonima. Mikić je kazao da u slučaju Zvizdića on ne mora podnositi ostavku u PSBiH sve dok se ne potvrdi novi saziv Vijeća ministara BiH.

Na kraju sjednice zaključeno je da će CIK zatražiti da se naprave tehnički podaci o popisima stanovnika u kantonima (1991. godine) i da stručne službe CIK-a dostave tabelarne podatke iz 2013. godine.

Također, zaključeno je i da će CIK davati zasebno mišljenje za svaki pojedinačni slučaj u kojem su članovi izvršne vlasti izabrani u organe zakonodavne vlasti, a sve kako bi se izbjeglo donošenje podzakonskog akta.