|

Prolić o Festivalu Zvrk: Približiti scensku umjetnost široj javnosti bio je težak zadatak

Prolić o Festivalu Zvrk: Približiti scensku umjetnost široj javnosti bio je težak zadatak
101
E. Lj.
17.9.2019. u 19:12
9
komentara
101

dijeljenja
Prolić o Festivalu Zvrk: Približiti scensku umjetnost široj javnosti bio je težak zadatak Jasmina Prolić (Foto: Facebook)
Peto izdanje Internacionalnog interdisciplinarnog festivala savremenog performansa Zvrk, koji ima za cilj promovisati lokalne umjetnike i umjetnice koji djeluju u oblasti savremenog plesa i performansa, bit će održano u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci od 19. do 28. septembra.
Tim povodom razgovarali smo s direktoricom festivala Jasminom Prolić koja nam je rekla kako će programska selekcija festivala Zvrk i ove, kao i prethodnih godina, omogućiti bh. publici da upozna veoma širok spektar mogućih estetika, trendova, umjetničkih pristupa i autorskih praksi savremene plesne i interdisciplinarne umjetnosti.

"Zvrk želi preispitati granice savremenog plesa u javnom prostoru i njegove realizacije kroz granične i hibridne forme kao što su performans, koncert, instalacija i slično. Ono što karakteriše ovogodišnje izdanje festivala Zvrk je to što se cjelokupni program plesnih i umjetničkih prijedloga predstavlja u javnom prostoru, izvan okvira tradicionalnih scenskih institucija", rekla je Prolić.

Tako će peto izdanje Festivala Zvrk biti održano u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača i u OKC Abrašević u Mostaru, u Muzeju suvremene umjetnosti Republike Srpske u Bbanjoj Luci te u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijskom muzeju BiH i na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu.



Tema ovogodišnjeg izdanja je "Tijelo kao granica", a naša sagovornica pojašnjava da ih zanimaju kako opipljive geografske, tako i podzemne unutarnje, kontrolne tačke, odnosno granice.

"Način na koji odaberemo organiziranje tijela nam može reći kako doživljavamo vrijeme i prostor, crtamo geografske granice i gradimo identitet. Tokom sedam dana festivala Zvrk će publici ponuditi veoma bogat i kvalitetan program o toj temi: 9 produkcija, od čega 5 domaćih i 4 strane, uz učešće umjetnika iz Libana, Švedske, SAD-a, Njemačke, Francuske, Sirije, Danske, Albanije, Hrvatske i BiH", ispričala je.

Približiti scensku umjetnost široj javnosti bio je težak zadatak, priznaje i ističe da se sve može kad se male ruke slože.

"Festival Zvrk 2017 se odlučio udružiti s drugim umjetnicima i kulturnim radnicima Evrope i šire kroz evropski projekt koreografske umjetnosti u javnom prostoru 'Shapers' i na taj način ići ka publici i omogućiti svim građankama i građanima BiH da se na jednostavan i pristupačan način upoznaju o savremenom plesu i interdisciplinarnoj umjetnosti. Od trenutka kada umjetnost postaje dostupna svima, poboljšava se komunikacija s publikom i kreće se na jedno putovanje ka razvoju. Naše male ruke su Mersiha Mesihović, Smirna Kulenović, Hana Hulić, Zoran Lešić, Tamara Mari, Marina Božić, Elsa Mesnil, Celia Perfornis, Claire Saillour, Elma Hašimbegović, Milomir Kovčević, Šejla Šehabović i svi pozvani umjetnici i kulturni akter ovog festivala", rekla je.



Dodaje kako je odličan odaziv publike potvrda da postoji interes javnosti za ovaj vid umjetnosti i naglašava da je njihov cilj kulturni i obrazovni razvoj savremene scenske plesne umjetnosti i plesnog teatra na bh. kulturnoj sceni.

Festival Zvrk je nastao 2008. godine kao odgovor bh. umjetnika iz oblasti plesne scenske umjetnosti na nerazumijevanje savremenog plesnog svijeta i performansa, nedostatak plesnih festivala, kao i manjih, nezavisnih i kritički određenih produkcija na domaćoj festivalskoj mapi, kao rezultat želje da se domaći umjetnici i publika upoznaju o novim trendovima i idejama, radikalnijem scenskom jeziku te da se na taj način podstakne domaća produkcija na ovom polju. Od svog osnivanja, kroz bogate sadržaje plesnih i scenskih performansa koje predstavlja u Bosni i Hercegovini, festival Zvrk kontinuirano doprinosi stvaranju visokih estetskih i društvenih vrijednosti iz oblasti savremene scenske umjetnosti i performansa u BiH, kulturnoj integraciji zemlje u evropske okvire, kao i promociji bh. kulture u Evropi.
Prijavi grešku


Komentari (9)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...