Može li BiH iskorijeniti morbile: U Kantonu Sarajevo brojna djeca i dalje nevakcinisana
Kako saznajemo iz Zavoda za javno zdravstvo KS, za vrijeme epidemije morbila, od marta do maja 2019. godine, u KS je vakcinisano skoro 7.000 djece.
"Za prvih pet mjeseci 2019. godine u KS je postignut obuhvat od 95 posto za ciljnu skupinu djece sa navršenih 12 mjeseci života, prvom dozom MRP vakcine, te 94 posto za drugu dozu MRP vakcine u ciljnoj skupini djece u šestoj godini života. Nakon svih preduzetih promotivnih aktivnosti na povećanju obuhvata imunizacije, ubrzo je i došlo do zaustavljanja epidemije morbila", kazali su nam iz Zavoda.
Međutim, dolaskom toplijih mjeseci roditelji su prestali vakcinisati djecu na što su, kako saznajemo, djelimično utjecali i sarajevski pedijatri koji su roditelje vraćali iz ordinacija govoreći im da se vrate u septembru.
"U ljetnjem periodu, koji slijedi iza prekida epidemije morbila u KS, obuhvat MRP vakcinom lagano opada", kratko su dodali iz Zavoda.
Završno s oktobrom podaci pokazuju da je u Kantonu Sarajevo vakcinisano tek 50 posto djece.
Inače, statistički podaci o vakcinaciji u BiH vode se od 1997. godine, što znači da za generacije djece rođene prije i tokom rata uopće nemamo podatke da li su vakcinisani. Pored toga, sedamdesetih godina uopće se nije vakcinisalo jer je ovaj proces počeo tek od 1981. godine.
Ovakva slika itekako utječe na stvaranje kolektivnog imuniteta kojem se BiH ne može zadugo ili gotovo nadati. Naime, o eliminaciji morbila u populaciji može se govoriti jedino kod postizanja vakcinisanosti od 95 posto, kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije. Kako nam kažu iz Zavoda za javno zdravstvo KS, naša zemlje može računati na kolektivni imunitet jedino u godinama ispred nas, ukoliko se probudi svijest roditelja za vakcinacijom.
"Ukoliko se desi da, na primjer, dvije generacije djece imuniziramo 50 posto, desit će se da za dvije godine imamo čitavu jednu generaciju djece koja neće biti imunizirana i samim time povećava se mogućnost da, ukoliko oboljela osoba od morbila uđe u takvo okruženje, dođe do ponovne epidemije. Predhodna epidemija morbila bila je 2014. i 2015. godine i trajala je više od godinu dana", govore nam iz Zavoda.
Podsjećamo, prvu dozu vakcine protiv morbila djeca trebaju primiti u 13. mjesecu života, a drugu dozu u šestoj godini.
Situacija u vezi s morbilama ozbiljna je i u ostalim kantonima Federacije BiH te Republici Srpskoj gdje su u prvim mjesecima 2019. zabilježene stotine slučajeva oboljevanja od zarazne bolesti.
Morbile se danas smatraju i velikom opasnošću u brojnim evropskim zemljama koje su nedavno izgubile priliku da uopće iskorijene ovu bolest, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Tako se morbile više ne smatraju mogućim za iskorjenjivanje u Albaniji, Češkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji, a naša zemlja na "dobrom" je putu da se pridruži ovoj skupini.
Zemlje se proglašavaju oslobođenim od morbila kada 12 mjeseci nema obolijevanja od bolesti u određenom geografskom području.
Sve regije svijeta zabilježile su porast broja oboljelih od morbila u ovoj godini sa prijavljenih blizu 400.000 slučajeva oboljelih, prema posljednjim podacima. U SAD-u zabilježen je najveći broj slučajeva oboljelih u posljednjih 25 godina.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
