Nedavno je Bundestag usvojio zakon kojim se prvi put i za izvanbračne zajednice dopuštaju povlastice za dijete. Dosad su samo vjenčani parovi mogli tražiti porezne olakšice na malodobno dijete. Novi trendovi zabrinuli su i draguljare koji su zaprepašteni padom prodaje vjenčanoga prstenja.
Šezdesetih godina doslovce svi bračni parovi nosili su prstenje. Novo istraživanje koje je proveo institut za ispitivanje javnosti Allensbach pokazalo je da vjenčani prsten nosi 74 posto udanih Njemica i 60 posto oženjenih Nijemaca.
Na području bivšeg DDR-a taj je postotak još niži. Nijemci se vjenčaju i rastaju takvom brzinom da su svadbena zvona počela zvučati poput zvona za uzbunu. Što smanjuje i njihovu želju za stavljanjem novog vjenčanog prstena na ruku. Muškarci mlađi od 29 godina s veseljem kupuju vjenčani prsten i nosi ga 88 posto njih, no nakon gorke rastave, pada i njihova želja za kupovinom novoga prstenja za novi brak.
U dobnoj skupini od 45 do 59 godina, samo polovica ženika izvadit će novčanik za kupnju prstenja. Istraživanje o prstenju objavljeno je nakon prijašnja dva istraživanja koja su pokazala da Nijemci češće lažu od Njemica, odnosno da su Nijemci po prirodi škrti i pohlepni. I dok 70 posto Njemica nastoji reći istinu i osjeća grižnju savjesti i zbog najmanje laži, studija GFK-a pokazala je da se samo polovica Nijemaca osjeća loše zbog laži koje su izrekli.
Studija je pokazala i da su muškarci lažljivost racionalizirali do granice znanosti. Trećina je mirne duše rekla da nikad nisu lagali, ali da su 'blago nategnuli istinu' ili prikladno 'zaboravili poneku pojedinost', ako ih to može spasiti od neugodne situacije.
Istraživači kažu kako je očito da je tih 32 posto ispitanika stvorilo tako široku definiciju tvrdnje da 'nikad ne lažu' da bi se mirne savjesti mogli upustiti u drsku i bezobzirnu laž. Drugim riječima, oni samima sebi lažu da nikad nisu lagali. Druga je studija pokazala da su Nijemci instinktivno pohlepni te da se dobro osjećaju kad imaju nepravednu prednost u odnosu na druge.
Dok Njemice osjećaju blagu grižnju savjesti ako imaju veću plaću od suradnika, Nijemci će likovati kad otkriju da zarađuju više od kolega. Sve je to dio pradavnih mehanizama poticanja nagradom koji je duboko usađen u muški mozak, a kojemu je osnovni cilj bio natjerati pračovjeka u 'potragu za zlatom' i pobjedu nad konkurentima, kažu istraživači.
Izvješćujući o istraživanjima u časopisu Science profesor Armin Falk s bonnskog Sveučilišta kaže da su 'ovi rezultati proturječni tradicionalnoj ekonomskoj teoriji koja pretpostavlja da je jedini bitan čimbenik apsolutna veličina nagrade. Usporedba s nagradom koju dobivaju drugi ne bi morala imati nikakvu ulogu u ekonomskoj motivaciji'.
Pokazavši da je natjecanje bitno za muškarce, istraživači sada žele provesti isto istraživanje i među ženama. Planirane su i ankete u azijskim zemljama kako bi se pokazalo je li natjecateljski osjećaj uvjetovan kulturom.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
Katy Perry se "raspao" top u emisiji uživo, krila se ispod stola pa grudi prekrila jastukom
