Više od dvije trećine kakaa, kafe, soje, riže, pšenice i kukuruza uvezenog u EU 2023. godine došlo je iz zemalja koje nisu dobro pripremljene za klimatske promjene, prema britanskim konzultantima Foresight Transitions.
Za tri robe, kakao, pšenicu i kukuruz, dvije trećine uvoza došlo je iz zemalja čija se bioraznolikost nije smatrala netaknutom, pokazala je analiza.
Istraživači su rekli da je šteta na proizvodnji hrane uzrokovana klimatskim slomom pogoršana smanjenjem bioraznolikosti koje je farme učinilo manje otpornima.
"Ovo nisu samo apstraktne prijetnje. One se već odvijaju na načine koji negativno utječu na poduzeća i radna mjesta, kao i na dostupnost i cijenu hrane za potrošače, i one se samo pogoršavaju", rekla je glavna autorica izvještaja Camilla Hyslop.
Istraživači su podatke o trgovini iz Eurostata preslikali na dva rangiranja sigurnosti okoliša kako bi procijenili razinu izloženosti za tri osnovne namirnice i tri ključna inputa u prehrambeni sistem EU-a.
Koristili su rangiranje spremnosti za klimu iz Notre Dame Globalnog indeksa prilagodbe, koji kombinuje ranjivost zemlje na klimatske štete s njenim pristupom finansijskoj i institucionalnoj potpori, te rangiranje netaknute bioraznolikosti iz Prirodoslovnog muzeja Ujedinjenog Kraljevstva, koji uspoređuje trenutnu brojnost divljih vrsta s predmodernim razinama.
Otkrili su da većina uvoza dolazi iz zemalja koje su rangirali kao "nisko-srednje" na klimatskoj ljestvici i "nisko-srednje" ili "srednje" na ljestvici bioraznolikosti.
Neki prehrambeni proizvodi bili su posebno izloženi. EU je uvezla 90 posto svog kukuruza iz zemalja s nisko-srednjom spremnošću za klimu i 67 posto iz zemalja sa srednjom ili nižom netaknutošću bioraznolikosti, navodi se u izvještaju.
Za kakao, ključni sastojak u industriji čokolade koji Evropa sama ne uzgaja, izloženost uvozu bila je 96,5% za spremnost za klimu i 77% na ljestvici bioraznolikosti, navodi se u izvještaju.
Industrija se već bori s porastom cijena šećera, dijelom uzrokovanim ekstremnim vremenskim događajima i nestašicom kakaa. Većina kakaa dolazi iz zapadnoafričkih zemalja koje se suočavaju s preklapajućim klimatskim rizicima i rizicima bioraznolikosti.
Izvještaj, koji je naručila Evropska klimatska fondacija, tvrdi da bi veliki proizvođači čokolade trebali ulagati u prilagođavanje klimatskim promjenama i zaštitu bioraznolikosti u zemljama koje uzgajaju kakao.
"Ovo nije čin altruizma ili ESG-a (održivog finansiranja), već vitalna vježba smanjenja rizika za lance opskrbe. Osiguravanje da se poljoprivrednicima u njihovim lancima opskrbe plaća poštena cijena za njihove proizvode omogućilo bi im da ulažu u otpornost vlastitih farmi", napisali su u izvještaju.
Paul Behrens, istraživač okoliša na Univerzitetu u Oxfordu i autor udžbenika o hrani i održivosti, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da nalazi prikazuju izuzetno zabrinjavajuću sliku otpornosti hrane.
"Donositelji politika vole misliti da je EU sigurna u pogledu hrane jer proizvodi dosta vlastite hrane. No, ovaj izvještaj pokazuje da je EU ranjiva na klimatske rizike i rizike bioraznolikosti u nekim vitalnim lancima opskrbe hranom", naveo je.
Izvještaj je otkrio da kafa, riža i soja imaju manje rizika općenito, ali su istaknuta žarišta zabrinutosti. Uganda, koja je 2023. godine osiguravala 10 posto kafe u EU, imala je nisku pripremljenost za klimatske promjene i nisku do srednju razinu očuvanosti bioraznolikosti, navodi se u izvještaju.
