Dilema koja muči kupce stanova: Je li bolja stara ili nova gradnja i kako to prepoznati

Uvijek je postajala veća grupa ljudi koja zagovara tezu da je starija gradnja bolja, a kao osnovne dokaze za te tvrdnje većinom navode poređenje zvučne i toplotne izolacije.

Također, najveća potražnja za stanovima je na lokacijama kao što su općine Novo Sarajevo ili Novi Grad, gdje ne postoji veliki broj novije gradnje već su većinom u pitanju zgrade koje su starije 50 i više godina.

Oni koji takve stanove prodaju ne mare mnogo za tim koliko je zgrada stara već cijenu formiraju isključivo na osnovu lokacija. Zbog toga se kupci često pitaju da li je prevelik rizik dati 250.000 KM za prosječan dvosoban stan i šta će sa tom zgradom biti do kraja njihovih života, odnosno da li generalno zgrade imaju vijek trajanja.

Zbog toga smo kontaktirali arhitektu Mufita Garibiju koji nam je odgovorio na ova pitanja.

Nova gradnja bolja

Na početku razgovora, kada smo ga upitali o tome koja je gradnja bolja - novija ili starija, kazao je jasno da je novija ta koja je bolja.

"Nova gradnja, današnja gradnja koja se radi, ona je sigurno kvalitetnija od prijašnje gradnje. Bolja je i od onih gradnji koje su rađene do rata, a da ne govorim o nekom još ranijem vremenu. Došlo je do toga da je kvalitet materijala bolji, da je izbor širi i u tome je prednost. Danas vidite i od samih kuća kad se prave, da se ne rade na običnim temeljima, većinom se rade kontrapločno. Glavni objekti svakako, ali i pomoćni objekti. To je vrlo bitno posebno za Sarajevo jer je to trusno područje koje stvarno ima male udare koje mi ne primjećujemo. Ja mogu sigurno kazati da je ova gradnja, koliko je meni poznato, bolja nego ranija gradnja", kazao je.

Toplotna i zvučna izolacija

Dalje smo ga upitali da li neko ko se ne razumije dovoljno u ovu materiju može procijeniti da li je zgrada napravljena kvalitetno ili ne samo na osnovu toga kakva je zvučna ili toplotna izolacija?

"Nema to veze. Toplotna izolacija, to može laik znati, ako je mala, tanka... U Sarajevu je više kontinentalna klima. Čim vidiš da se zidovi daju sa stiroporom debljine pet ili sedam centimetara, znaš da je to slabije. Neki standard je 10, ali ide to i do 15. Ali, sama izolacija nije bitna za statiku ili kontrukciju, ali je bitna za potrošnju energije", kazao je.

Objašnjava da se puno manje električne i bilo koje druge energije koristi za zagrijavanje zgrada ili kuća koje imaju bolju toplotnu izolaciju.

"A, što se tiče zvučne izolacije, ona je takva da se kod nas rade dvije izolacije. Jedna je termo, sa stiroporom, to je malo lošija verzija, a radi se i sa kamenom vunom, što je rjeđe, ali je ona bolja. Danas se malo slabije pažnja obraća na to. Pozitivno je jer se na stolariji rade danas većinom trostruka stakla, ona su otpornija na vanjske zvukove. Ovdje je vrlo bitna i uloga zelenila kada govorimo o zvučnoj izolaciji. A, imamo sreće da u Sarajevu ipak ima zelenila, posebno oko njega. Zelenilo na neki način apsorbuje zvučni efekat, zato je s te strane vrlo bitno zelenilo na određenoj lokaciji", objasnio je.

Pojašnjava nam da se kamena vuna danas najčešće stavlja na objektima sa staklenom fasadom.

Dakle, iz ovog dijela možemo izvesti zaključak da je zvučna i toplotna izolacija u zgradama samo dodatni plus, ali da je njena statika i konstrukcija daleko bitnija. Stoga, ne može se na osnovu toga da li je dobra ili loša zvučna ili toplotna izolacija odrediti kvalitet zgrade.

"To čak nekad zna i prevariti. Tako se znaju nekad 'presvući' neki objekti, a koji već imaju pukotine. Zvučne i toplotne izolacije ne utiču na konstrukciju zgrade", podvukao je.

Imaju li zgrade vijek trajanja?

Došli smo i do pitanja da li se kupcu stana isplati dati pet ili više hiljada KM po kvadratu za zgradu koja je stara 50 i više godina, a većina je takvih u Kantonu Sarajevo.

"Gradnja 1950-ih ili 1960-ih je i dalje bila dobra. Problem cijena kvadrata je u tome što su te lokacije, kao što su Novo Sarajevo ili Novi Grad, atraktivne. Zbog toga su stanovi tako skupi. Na svakoj zgradi se mora ustanoviti na kakvom se tlu radi, da li je mekše ili tvrđe, ako se utvrdi da je tlo stabilno, onda se tu ne treba bojati. Samo je greška što stambeni upravitelji to ne održavaju dobro. To se odmah vidi po haustorima. I ove nove zgrade će biti 'bajate' ako se budu održavale loše. Nema tog savezništva među stanarima. Zato ti danas stan možeš platiti vrlo skupo, a za 20 godina ćeš letjeti da pobjegneš iz njega. U pitanju je neodržavanje. Nema svijesti da je moj stan i moj haustor", rekao je.

Zaključio je, ipak, da bi nekome kome novac nije toliko velik problem, prije preporučio noviju gradnju.

"Razumijem da su ljudi malo zbunjeni zbog priča da je stara gradnja bolja. I da se razumijemo, ne vidim problem ni kupovine stare gradnje koja je dobra, ali bih prije preporučio noviju gradnju. A, ako već kupujete stariju gradnju, treba gledati prije svega lokaciju ako već dajete veliki novac", zaključio je.