BiH godišnje gubi 420 miliona KM zbog crnog tržišta duhana: Čega nas sve košta ovaj problem?
Dok se građani svakodnevno susreću s poskupljenjima, a korisnici budžeta čekaju rebalanse, između ostalog, da bi im penzije narasle za nekoliko simboličnih procenata, tržište ilegalnog duhana i duhanskih proizvoda ostaje uporno.
No, zašto je ovaj problem toliko važan za sve nas? Gubici na ovom području možda ne spadaju pod one koji se odmah osjete u novčanicima ili primijete na ulicama. Međutim, definitivno se mogu svrstati pod one koji nagrizaju temelje sistema jedne države, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine.
Stoga, suštinsko pitanje ostaje isto - kada će borba protiv crnog tržišta postati više od povremene akcije, a jedna od važnijih obaveza sistema?
Potražnja i dalje stabilna, najviše se kupuje rezani duhan
Prema najnovijem istraživanju agencije IPSOS, tržište ilegalnih cigareta u BiH bilježi blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. No, potražnja za ovim proizvodima ostaje stabilna, a vođena je kombinacijom i dalje pristupačnijih cijena, lake dostupnosti i slabe percepcije rizika.
Ilegalne cigarete s markicama iz Kosova ili bez ikakvih akciznih oznaka, najčešće se prodaju na pijacama, preko uličnih prodavača, "poznanika", a sve više se mogu pronaći i putem društvenih mreža te drugih digitalnih kanala.
Ipak, segment crnog tržišta koji najjasnije svjedoči snazi sive ekonomije nisu cigarete, već rezani duhan. Istraživanja pokazuju da čak 94% ispitanih konzumenata nabavlja rezani duhan iz nelegalnih izvora.
Prošle godine u BiH je potrošeno više od 2.062 tone ilegalnog rezanog duhana, što je povećanje od 2% u odnosu na godinu ranije, i gotovo 26% u odnosu na 2020. godinu. Ove brojke svjedoče o tome koliko je kupovina duhana na crno postala "normalizirana" i u kakvim je količinama integrisana u svakodnevicu dijela stanovništva.
Važan podatak je i taj da je u 2024. godini započelo i detaljnije praćenje tržišta e-cigareta, što ukazuje na nove izazove u regulaciji i kontroli alternativnih duhanskih proizvoda.
Pomaci su evidentni, a pomoć pružaju i sami građani
Uprava za indirektno oporezivanje BiH kontinuirano provodi akcije i edukativne kampanje, koje pokazuju kapacitete za brzo djelovanje. U osvrtu na upit koji im je uputio Klix.ba, iz UIO podijelili su kako je vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina u prva dva mjeseca 2025. godine iznosila 323.000 KM.
"UIO ima pojačane aktivnosti koje se u posljednje vrijeme intenzivno sprovode na suzbijanju nelegalne prodaje ove vrste akciznih proizvoda što je rezultiralo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu, na koji način je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa", kazala nam je Darjana Maglov, portparolka UIO BiH.
Jedna od unosnijih operacija bila je "Market 2", u kojoj su na području Banja Luke oduzete velike količine rezanog duhana i cigareta.
Zahvaljujući ovim naporima, prihodi od akciza na duhan u 2025. očekuju se iznad milijardu KM, što predstavlja značajan skok u odnosu na 715 miliona KM iz 2020. godine. Porast broja izdanih akciznih markica za 53% u četiri godine dodatno potvrđuje da pomaci postoje.
Doprinos mogu dati i sami građani, i to putem kampanje "Stop švercu", koja se sprovodi šesti put zaredom i do danas je dala značajne rezultate. Na primjer, u periodu od četiri godine zabilježen je porast od 58% u broju izdanih akciznih markica.
Nelegalnu prodaju duhana, građani mogu prijaviti potpuno anonimno putem besplatne telefonske linije 080 02 06 07, Viber broja 065 355 155 ili e-mail adrese [email protected].
"Od izuzetnog je značaja da građani BiH znaju prepoznati kada se radi o prodaju akciznih proizvoda na crnom tržištu. Kada je riječ o cigaretama, ovi proizvodi moraju biti obilježeni akciznim markicama UIO, jer su jedino takvi legalno u prodaji u BiH", kaže Maglov.
Dalje navodi da na godišnjem nivou UIO zabilježi oko 600 poziva gdje se prijavi nezakonita prodaja robe.
"Vrlo nam je važno da prilikom poziva na našu otvorenu liniju građani ostave što više konkretnih informacija o tome gdje se, tačnije na kojoj se adresi nelegalno prodaju cigarete ili duhan, kao i informaciju ko se bavi tom nelegalnom prodajom. Ukoliko budu imali više konkretnih informacija, službenici UIO će brže i lakše provesti aktivnosti na terenu i izvršiti oduzimanje nelegalno prodavane akcizne robe", istakao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH.
Crno tržište nije samo stvar poreza - već test povjerenja u državu
Podaci o crnom tržištu duhana u BiH indikator su slabosti sistema koji nije uspio istinski promijeniti kulturu poštivanja zakona. Naime, u sredinama gdje građani osjećaju konkretne koristi od svojih poreznih izdvajanja, motivacija za učešće u sivoj ekonomiji je znatno niža.
Iznosom od 420 miliona KM, koji država izgubi na godišnjoj bazi zbog crnog tržišta duhana, moglo bi se finansirati:
- pet savremenih bolnica
- 100 kilometara autoputa
- Kompletna sanacija više od 1.000 km regionalnih i lokalnih puteva -Izgradnja 10.000 stanova za mlade porodice i socijalno ugrožene
- Povećanje minimalnih penzija za 4,5% tokom 12 mjeseci za više od 100.000 penzionera
- Saniranje kompletne materijalne štete od poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u oktobru 2024. godine.
Nadalje, osim što mnogi građani još uvijek ne vide jasnu razliku između zakonite i nezakonite trgovine, ono što bi ih trebalo "odgovoriti" od kupovine na crnom tržištu su svakako zdravstveni aspekti.
"Radi se o proizvodima čije se porijeklo ne zna, kao što se ne zna ni šta je sastav takvih proizvoda. Zato je konzumiranje nelegalnih cigareta i duhana dodatno štetno po zdravlje građana", objasnila je Darjana Maglov.
Uzimajući u obzir sve što nam crno tržište duhana uzima, jasno je da su potrebne promjene u strateškom odnosu ka ovom problemu.
Borba protiv crnog tržišta duhana trebala bi preći iz stanja povremene akcije u pitanje državne politike koja spaja poreznu reformu, jačanje pravosudnog odgovora, sistemsku edukaciju potrošača i stvaranje ekonomskih uslova u kojima ilegalni proizvodi više nisu opcija.
U suprotnom, crno tržište će ostati simptom dubljih problema koje pojedinačne akcije ne mogu trajno riješiti. A cijenu ćemo, kao i do sada, plaćati svi - kroz slabiji zdravstveni sistem, sporiji razvoj infrastrukture i smanjene prilike za generacije koje dolaze.
