Kako sistem "čita" saobraćaj na sarajevskim raskrsnicama i gdje završavaju podaci

Tako se podaci sa sarajevskih raskrsnica u realnom vremenu šalju u centralni sistem koji može prilagoditi rad semafora trenutnom stanju na ulicama.

Riječ je o projektu koji obuhvata raskrsnice, senzore, kamere i platformu za obradu podataka.

O tome šta se zapravo dešava od trenutka kada senzor registruje vozilo do promjene rada semafora, u razgovoru za Klix.ba o ovoj temi govorio je Haris Lučkin, izvršni direktor Izvršne direkcije za razvoj poslovanja BH Telecoma.

Kako sistem "čita" saobraćaj

Za razliku od semafora koji rade prema unaprijed podešenim vremenskim intervalima, adaptivni sistem prati stanje na raskrsnicama i reaguje na promjene u intenzitetu saobraćaja.

"Podaci sa senzora i druge opreme na terenu prenose se do centralne platforme, gdje se obrađuju i koriste za prilagođavanje signalizacije. Da bi sistem funkcionisao, komunikacija mora biti stabilna, sigurna i dostupna bez prekida", pojasnio je Lučkin.

Tu važnu ulogu ima MPLS mreža, termin koji prosječnom korisniku može zvučati prilično tehnički. Lučkin objašnjava da se ona najjednostavnije može posmatrati kao kontrolisana mreža namijenjena povezivanju važnih poslovnih i javnih sistema.

"Podaci se prenose unaprijed definisanim putevima, što omogućava veću kontrolu nad njihovim protokom i pouzdaniju komunikaciju između raskrsnica i centralnog sistema", kazao je.

Sistem uključuje i videonadzor na većini raskrsnica obuhvaćenih projektom. Slika s terena nadležnim službama pomaže da procijene zbog čega je došlo do zastoja i da li je uzrok nezgoda, kvar vozila, radovi ili druga promjena u saobraćaju.

Gdje završavaju podaci sa raskrsnica

Serverski dio sistema nalazi se u Cloud okruženju BH Telecoma. Na toj infrastrukturi smješteni su servisi za obradu podataka, videomaterijala, nadzor i upravljanje.

"Cloud omogućava da se kapaciteti prilagođavaju razvoju projekta. Ukoliko se poveća broj raskrsnica ili količina podataka, sistem se može proširivati bez izgradnje nove infrastrukture za svaki naredni korak", pojasnio je Lučkin.

Prema njegovim riječima, isti model mogu koristiti institucije i kompanije koje žele povezati više lokacija, premjestiti poslovne sisteme u Data centar ili osigurati rezervne kopije podataka.

Od saobraćaja do filmskih setova

Razgovor o razvoju poslovanja BH Telecoma otvorio je i pitanje ulaganja u domaću filmsku i televizijsku produkciju. Kompanija je kroz BH ContentLab do sada uložila više od 30 miliona KM.

Među projektima su serije "Kotlina“, "Znam kako dišeš“ i "Komar“, sitcomi "Na rubu pameti“ i "Tender“, te filmovi "Testament“, "Bosanski vitez“, "Trenutak“ i "Paviljon“.

"Kod takvih ulaganja važni su kontinuitet produkcije, angažman domaćih autora i mogućnost da sadržaj dođe do regionalne i međunarodne publike“, kazao je Lučkin.

Serija "Znam kako dišeš“ prikazana je na HBO platformi, dok je "Komar“ uvršten u Berlinale Series Market Selects. Dodatnu međunarodnu vidljivost donose partnerstvo sa Sarajevo Film Festivalom i saradnja s magazinom "Variety“.

Kako je dalje pojasnio Lučkin, BH Telecom će i u narednom periodu nastaviti pružati podršku razvoju bh. kinematografije kroz ulaganja u kvalitetne domaće audiovizuelne projekte i saradnju s domaćim autorima i produkcijskim kućama. Cilj je stvaranje sadržaja koji će doprinijeti razvoju kreativne industrije u Bosni i Hercegovini, istovremeno jačajući programsku ponudu i konkurentnost BH Telecoma na domaćem i regionalnom tržištu.

Iako pripadaju različitim oblastima, projekti adaptivnog upravljanja saobraćajem i ulaganja u audiovizuelnu produkciju povezuje oslanjanje na domaću infrastrukturu, znanje i razvojne kapacitete.

Njihov puni domet pokazat će vrijeme, kroz svakodnevno funkcionisanje javnih sistema i vidljivost domaćih sadržaja na širem tržištu.

"I na kraju, BH Telecom danas više nije samo telekom operater. Naš cilj je da budemo ključni partner u digitalnoj transformaciji privrede i javnog sektora Bosne i Hercegovine. Kroz ulaganja u cloud infrastrukturu, sigurnosna rješenja, digitalizaciju poslovnih procesa i partnerstva sa vodećim tehnološkim kompanijama, razvijamo moderna ICT rješenja koja pomažu organizacijama da budu efikasnije, sigurnije i konkurentnije. Poseban fokus stavljamo na B2B i B2G tržište, ali i na stvaranje dodatne vrijednosti za sve naše korisnike kroz inovativne digitalne servise i unaprijeđeno korisničko iskustvo", istakao je Lučkin.