Sudar s automatskim kočenjem u nuždi je čista stvar za policiju, a za vozače novi izvor stresa

U slučaju kontakta između dva automobila uvriježeno pravilo da je za sudar odzada uvijek kriv vozač vozila koje je udarilo u automobil ispred.

Međutim, u posljednjih nekoliko godina vozači se suočavaju s iznenadnim kočenjem u svom vozilu čak i kada sami ne koče, a to ponekad dovodi do neočekivanog sudara. Naravno, policija uvijek kao krivca vidi vozača koji se nalazi iza, no čini se da je problem mnogo dublji.

Kako radi sistem automatskog kočenja?

Ko god je kupovao automobil u posljednjih pet godina ili ga već posjeduje, vjerovatno je pored niza kratica naišao i na – AEB (Sistem automatskog kočenja u nuždi). Ovaj sistem koristi kameru i radarske senzore koji prate udaljenost i brzinu vozila, odnosno pješaka ili biciklista ispred automobila u unaprijeđenoj verziji.

Ako sistem procijeni da se vozilo prebrzo približava prepreci, prvo upozorava vozača zvučnim i vizuelnim signalima. Ako vozač ne reaguje, zavisno od situacije automobil automatski aktivira kočnice.

Osjetljivost sistema može se podešavati, a što je ona veća, veća je i mogućnost da dođe do "lažnog" aktiviranja kočenja iako stvarna opasnost ne postoji. U nekim slučajevima sistem samo prikaže upozorenje, ali ponekad aktivira i snažno kočenje. To kočenje je ponekad toliko intenzivno da stvara stres vozačima, čak i pri veoma malim brzinama.

Razlog je to što kamere i senzori mogu pogrešno protumačiti sjenu, promjenu osvjetljenja ispod nadvožnjaka, granu na cesti ili neki drugi bezazleni predmet kao neposrednu opasnost. Takva neočekivana reakcija može iznenaditi vozača iza, koji često nema dovoljno vremena da izbjegne sudar.

Mijenja li se pravilo da je kriv vozač koji udari vozilo ispred?

I onda naravno vrijedi nepisano pravilo da je za nalet vozila odostraga odgovoran vozač koji nije držao dovoljan razmak. Međutim, s pojavom fantomskog kočenja ta situacija više nije tako jednostavna.

Ako vozilo ispred naglo zakoči bez stvarnog razloga zbog pogrešne reakcije sistema pomoći vozaču, postavlja se pitanje da li je odgovornost isključivo na vozaču iza ili dio odgovornosti snosi i vozač automobila koji je iznenada zakočio.

Fantomsko kočenje nije problem samo jednog automobilskog brenda. Evropska unija je od jula 2022. godine propisala da sva nova homologovana vozila moraju imati sistem automatskog kočenja u nuždi (AEB), dok je od 2024. godine proširena njegova obaveza prepoznavanja pješaka i biciklista.

Od jula 2026. godine u novim automobilima će biti dodatno pooštreni zahtjevi, što znači da će sistemi biti još osjetljiviji kako bi ranije reagovali na moguće opasnosti.

Prvi slučajevi već stižu osiguravateljima, teško dokazati šta se dogodilo

U Nizozemskoj je osiguravajuća kuća DAS već zabilježila prve odštetne zahtjeve povezane s fantomskim kočenjem. U jednom slučaju automobil je naglo zakočio nakon što je sistem pogrešno procijenio granu na saobraćajnici kao ozbiljnu prepreku. Vozilo iza nije uspjelo reagovati na vrijeme i došlo je do sudara.

Najveći problem predstavlja dokazivanje da je automobil zakočio zbog rada sistema, a ne zato što je vozač pritisnuo papučicu kočnice. Odgovor se nalazi u podacima koje bilježi vozilo, ali njima u pravilu raspolaže proizvođač. Ako ih odbije ustupiti, često jedina mogućnost ostaje sudski postupak.

Iako sistemi pomoći vozaču postaju sve napredniji, zakon i dalje smatra da je vozač odgovoran za upravljanje vozilom, bez obzira na to što je automobil opremljen automatskim sistemima. Zbog toga se očekuje da će fantomsko kočenje u narednim godinama postati sve važnija tema za osiguravajuće kuće, sudove i proizvođače automobila.