Protesti u Španiji, Grčkoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama pokazuju da eurozona, uprkos zvaničnim podacima da je recesija prošla, nije izašla iz krize.
Pad holandske vlade, zbog sasvim nevezanog pitanja zadržavanja holandskih vojnika u Afganistanu, dodatno komplikuje sliku.
Od Amsterdama do Atine, proljeće će biti burno, a vladama eurozone bit će potrebne sva solidarnost i politička volja koje mogu da prikupe, ocenjuje Independent.
BBC izvještava da su desetine hiljada ljudi u utorak izašle na ulice španskih gradova da bi izrazili protivljenje najavljenim vladinim mjerama štednje.
Glavni protestni miting održan je u Madridu - prema procjenama organizatora, okupilo se 60 hiljada ljudi, policija tvrdi da ih je bilo desetak hiljada.
Španski sindikati odbacili su prijedlog socijalističke vlade Josea Luisa Zapatera da se za dvije godine podigne granica za odlazak u starosnu penziju i promijeni zakon o radu.
U Francuskoj se nastavljaju pregovori o rješenju spora koji je zatvorio naftne rafinerije u zemlji i doveo do prvih znakova nestašica benzina.
Radnici naftne kompanije Total u štrajku su od prošle sedmice zbog planova o zatvaranju rafinerije u sjevernoj luci Dankerku.
Predstavnik najvećeg sindikata izjavio je da je Total obećao da u narednih pet godina neće zatvoriti nijedno naftno postrojenje, ali ministar industrije Kristijan Estrozi kaže da taj sporazum ne obuhvata rafineriju u Dankerku.
Francuski predsjednik Nikolas Sarkozy sastao se sa generalnim direktorom Totala, od koga je zatražio da ne smanjuje prerađivačke kapacitete.
U štrajk su stupili i francuski kontrolori leta, tek što su piloti njemačke aviokompanije Lufthansa odlučili da se, poslije jednodnevne obustave rada, vrate na posao.
Četvorodnevni štrajk sazvan je u znak protesta zbog planova da se integrišu službe kontrole leta šest evropskih zemalja, što će, strahuju sindikati, dovesti do otpuštanja i gubitka povlastica.
Zbog pogoršanja uvjeta rada i smanjenja plata, štrajk je najavilo i kabinsko osoblje britanske aviokompanije British Airways.
Oko dva miliona zaposlenih u državnom i privatnom sektoru u Grčkoj stupit će danas u 24-satni štrajk. Bit će to najveći radnički protest otkako je socijalistička vlada u Atini usvojila nepopularni paket mjera štednje, kako bi ogromni državni dug i deficit stavila pod kakvu-takvu kontrolu, podsjeća BBC.
Po drugi put ovog mjeseca, vazdušni prostor Grčke bit će zatvoren, a zemlja izolovana od ostatka svijeta. Neće raditi škole, a zdravstvene ustanove zbrinjavat će samo hitne slučajeve.
Rad će obustaviti više od pola miliona državnih službenika, a na poslu se neće pojaviti ni milion članova najvećeg sindikata zaposlenih u privatnom sektoru.
Vlada u Atini namjerava, između ostalog, da zamrzne plate i podigne poreze, kako bi dovela pod kontrolu ogroman javni dug i budžetski deficit.
Štrajkovi prijete i Italiji, gde je "Fiat" odlučio je da zatvori svih svojih šest fabrika u zemlji i pošalje tridesetak hiljada radnika na prinudni odmor.
Glavni razlog je taj što se predviđa da će ove godine prodaja opasti za 350.000 u odnosu na prošlu.
