Hrvatska i Albanijom su nagrađene za dugotrajne i teške reforme i postale su spremne doprinositi euroatlantskoj i sigurnosti jugoistočne Evrope, dok je gorak okus ipak ostavilo izostavljanje iz paketa Makedonije, čiju je pozivnicu blokirala Grčka zbog neriješenog spora oko imena te bivše jugoslavenske republike.
Kako se i očekivalo, jedna od najspornijih tema samita bilo je približavanje Ukrajine i Gruzije NATO-u čemu se oštro protivi Rusija jer ih ne želi imati kao članice Saveza na svojim granicama.
Usprkos snažnom zauzimanju SAD-a, te zemlje nisu primljene u Akcijski plan za članstvo (MAP), što se smatra prvim korakom u priključenju Saveza, ali im je obećano da će na kraju sigurno postati punopravne članice.
Vruća tema sastanka na vrhu bio je i američki proturaketni štit u Evropi koji Rusija smatra prijetnjom vlastitoj sigurnosti. NATO je dao podršku planu najmoćnije članice da dijelove štita postavi u Poljskoj i Češkoj i najavio da će razmotriti načine kako cijeli saveznički teritorij i stanovništvo "pokriti" proturaketnom zaštitom.
Da to nije posljednja riječ o štitu, potvrdio je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je najavio da će o tome detaljnije razgovarati s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom na skorašnjem sastanku u crnomorskom ljetovalištu Sočiju.
Iako je većina spornih pitanja u odnosima s Rusijom ostala neriješena, korak naprijed u odnosima NATO-a s Moskvom svakako je sporazum kojim je Rusija dopustila transport neborbene opreme preko svog teritorija za potrebe misije ISAF u Afganistanu.
Zadovoljan time može biti afganistanski predsjednik Hamid Karzai, a još više odlukom zemalja koje sudjeluju u ISAF-u za slanje više od 1.000 dodatnih vojnika u tu zemlju u kojoj ostaci talibanskog režima i Al-Qaide sedam godina nakon međunarodne intervencije još pružaju veliki otpor.
Nakon trodnevnog samita odahnut će stanovnici Bukurešta, koji je bio najčuvanije mjesto na svijetu s 12.000 policajaca koliko ih se brinulo za sigurnost oko 3.000 službenih sudionika i 3.500 akreditiranih novinara.
Osim što je 59. samit NATO-a bio najveći sastanak na vrhu u povijesti Saveza, bio je to ujedno i najveći skup ikad održan u Rumuniji.
Prema odluci čelnika Saveza, domaćini idućem sastanku na vrhu u proljeće 2009. godine bit će francuski grad Strasbourg i njemački Kehl, koje dijeli samo rijeka Rajna.
Na tom samitu, prenosi Hina, Hrvatska bi trebala sudjelovati kao punopravna članica, budući da se očekuje da će u sljedećih godinu dana biti dovršeni pristupni pregovori i ratificiran protokol o pristupanju u zemljama članicama NATO-a i u Hrvatskoj.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
