"Pitanje apsorpcijskog kapaciteta sada je na stolu, a Evropska komisija će do kraja godine izići s izvještajem te će se odustati od ideje da to postane kriterij" za članstvo, rekao je Schuessel, javila je Hina.
U zaključcima summita stoji da se kod dinamike proširenja mora uzeti u obzir apsorpcijska sposobnost EU-a. Čelnici EU-a zatražili su od Komisije da za jesen ove godine pripremi poseban izvještaj "sa svim relevantnim aspektima, koji se odnose na apsorpcijsku sposobnost Unije.
Izvještaj Komisije treba sadržavati "pitanje kako građani EU-a percipiraju proširenje" i mora "uzeti u obzir potrebu da se proces proširenja odgovarajuće objasni javnosti u Uniji".
"Već Kopenhaški kriteriji sadrže dvije strane iste medalje, jedna je strana obaveze koje mora ispuniti zemlja kandidatkinja, a druga potreba da EU bude spremna primiti nove članice", rekao je Schuessel, dodajući da apsorpcijska sposobnost nije kriterij, koji se postavlja zemlji kandidatkinji, nego znači procjenu financijskih i ostalih posljedica za EU kada prima nove članice.
I predsjednik Evropske komisije istaknuo je da nije riječ o novom kriteriju. "Eksplicitno je jasno da to nije, ponavljam, nije novi kriterij za zemlju kandidatkinju. Mi smo vjerodostojni kada kažemo zemlji kandidatkinji da može postati članicom EU-a ako ispuni sve kriterije. Mislim da je važno održavati na životu proces institucionalih reformi", rekao je Barroso.
Evropska unija sada funkcionira na temelju Sporazuma iz Nice, koji je dizajniran za 27 zemalja članica, a taj će broj biti popunjen ulaskom Bugarske i Rumunjske, 1. januara 2007. ili 2008. godine. Sporazum bi trebao biti zamijenjen europskim ustavom, ali je ratifikacija toga dokumenta upala u krizu, nakon što su ga Francuzi i Nizozemci odbacili na referendumu.
"Ako želite imati efikasnu Uniju i ako želite primiti još članica, onda nam treba novi proračun, što je već dogovoreno, treba nam također bolji sporazum i stoga se borimo da što bolje objasnimo potrebu pripreme uvjeta", rekao je Schuessel odgovarajući na pitanje novinara što bi se dogodilo ako primjerice Hrvatska ispuni sve uvjete, a EU ne bude spremna za proširenje.
"To je dobar primjer - da kontinent od skoro 500 milijuna stanovnika ne može primiti zemlju s pet milijuna stanovnika... i iz toga je sasvim jasno da trebamo bolji sporazum, što je spomenulo niz govornika" tokom rasprave na summitu, rekao je Schuessel na završnoj konferenciji za novinare.
Čelnici EU-a postavili su drugu polovicu 2008. godine kao rok kada se treba odlučiti što napraviti s evropskim ustavom, koji je već ratificiran u 15 zemalja članica.
Do tada, dogovoren je "dvotračni pristup", što znači da će se istodobno pokušati što bolje iskoristiti mogućnosti koje nude postojeći sporazumu kako bi se postigli konkretni rezultati, koje građani očekuju i nastaviti ustavni proces.
"Razdoblje razmišljanja je završeno, sada je na redu razdoblje konkretnih rezultata", rekao je predsjedatelj Evropskog vijeća Wolfgang Schuessel.
Čelnici EU-a su se suglasili da Njemačka, koja će predsjedavati u prvoj polovici sljedeće godine, pripremi izvještaj u kojem će ocijeniti postojeće stanje i iznijeti mogući razvoj situacije u vezi s evropskim ustavom, a na temelju tog izvještaja donijele bi se odluke kako dalje s reformskim procesom s ciljem da se poduzmu potrebni koraci najkasnije u drugoj polovici 2008. godine.
Evropska unija izrazila je spremnost da podrži hrvatske napore na ispunjavanju evropskih standarda i obaveza za članstvo.
"Unija je odlučna podržati Hrvatsku u njezinim naporima na ispunjavanju Unijinih standarda i obaveza za članstvo, uključujući Kopenhaške kriterije i dobre odnose sa susjedima", kaže se u zaključcima summita šefova država ili vlada zemalja članica EU-a koji je završio u petak poslije podne u Bruxellesu.
Evropsko vijeće podsjeća u svojim zaključcima da se sadašnji pregovori o članstvu temelje na vlastitim zaslugama zemlje koja pregovora i da će brzina ovisiti o napretku zemlje u pripremama za članstvo, što uključuje ispunjavanje zahtjeva iz Pregovaračkog okvira i obaveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Pristupnog partnerstva.
"Evropsko vijeće potiče Hrvatsku da nastavi s reformskim naporima kako bi postigla održivi napredak prema ispunjavanju standarda EU-a", kaže se u zaključcima.
Čelnici zemalja Evropske unije podržali su ulazak Slovenije u euro-zonu od 1. januara 2007. godine.
Slovenija će tako postati 13. članica euro-zone sa zajedničom valutom eurom. Odluka o prijemu Slovenija bit će još jedanput potvrđena na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo u julu.
Ulazak u euro-zonu od početka sljedeće godine tražila je i Litva, ali je Evropska komisija ocijenila da ne ispunjava inflacijski kriterij, jedan od pet kriterija koje treba ispuniti za ulazak u euro-zonu. U četvrtak je i Evropski parlament dao zeleno svjetlo Sloveniji.
Evropsko vijeće je u svojim zaključcima još jedanput ponovilo da zemlje zapadnog Balkana imaju evropsku perspektivu. "Napredak svake zemlje prema Evropskoj uniji i dalje će ovisiti o individualnim postignućima u ispunjavanju uvjeta i zahtjeva postavljenih u Kopenhaškim kriterijima i u Procesu stabilizacije i pridruživanja, što uključuje punu suradnju s Haškim sudom i održavanje dobrosusjedskih odnosa", kaže se u zaključcima.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
