Najuspješniji ikad
0

Završen samit NATO-a u Lisabonu

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Sastanak na vrhu NATO-a, na kojem je prvi put kao punopravna članica sudjelovala Hrvatska, neki od njegovih sudionika ocijenili su u subotu najuspješnijim u historiji Sjevernoatlantskog saveza, jer su ostvareni svi ciljevi zbog kojih su u Lisabon stigli predsjednici država i vlada 28 zemalja članica.

Usvojen je Strateški koncept, novi temeljni dokument saveza, dogovoreno postavljanje proturaketnog štita za cijeli teritorij NATO-a, i to uz saradnju Rusije, a pokrenut je i proces postupnog prepuštanja nadzora nad sigurnošću Afganistana njegovim snagama sigurnosti.

"Ovo je najuspješniji samit NATO-a ikad, najuspješniji u njegovoj historiji", rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen nakon završetka sastanka Vijeća NATO-Rusija kojim je završen 22. sammit Sjevernoatlantskog saveza.

Na tom je sastanku, kako je rekao Rasmussen, Rusija pristala na saradnju oko uspostave raketnog štita NATO-a, što znači da će "prvi put u historiji stanovništvo koje živi na teritoriju NATO-a, ali i Rusije, imati punu zaštitu od mogućih balističkih napada".

O pojedinostima dogovora, odnosno o tome kakvu vrstu saradnje će uspostaviti NATO i Rusija, Rasmussen nije želio govoriti, rekavši "kako to i nije bio cilj na ovom sastanku", ali je pojasnio kako su dvije strane dogovorile zajedničku analizu mogućnosti i načina saradnje u pitanju proturaketnog štita koja će se odvijati nekoliko mjeseci i nakon koje bi na sastanku ministara obrane dviju strana u junu trebalo da bude doneseno izvješće (Progress Report), na temelju kojeg bi se odlučilo o daljnjim koracima.

Rasmussen je istaknuo da je na samitu u Portugalu usvojen Strateški koncept, dokument po kojem će se ravnati NATO idućih deset godina, da je pokrenut proces tranzicije u Afganistanu, da je potvrđena velika reforma saveza koja će donijeti značajno smanjenje broja osoblja i troškova saveza, istodobno jačajući njegove sposobnosti i da je dogovorena uspostava proturaketnog štita, vitalnog instrumenta koncepta kolektivne obrane na kojem počiva savez, u koji će se uključiti i Rusija.

"Sve to je, vjerujem, dovoljno da se ovaj samit smije smatrati najuspješnijim ikad", zaključio je Rasmussen.

I američki predsjednik Barack Obama novinarima se obratio u sličnom tonu.

"Ukupno gledano, ovo je bio vrlo uspješan samit i izuzetno plodna dva dana. U Lisabon smo došli s jasnim zadatkom - oživjeti naš savez kako bi se mogao nositi s izazovima današnjice - i to smo i učinili. Preuzeli smo obaveze prenijeti punu odgovornost za sigurnost u Afganistanu na Afganistance, izgraditi nove sposobnosti, proširiti partnerstva i osigurati da najuspješniji savez u povijesti još dugo jamči našu sigurnost i napredak", rekao je Obama na konferenciji za novinare.

Američki predsjednik posebno se osvrnuo na završni događaj samita - sastanak Vijeća NATO-Rusija, izrazivši zadovoljstvo činjenicom da se odnosi popravljaju.

"NATO Rusiju ne smatra neprijateljem, već partnerom i danas smo dogovorili produbljivanje suradnje u nekoliko ključnih područja - u Afganistanu, borbi protiv trgovine narkoticima i nizu sigurnosnih prijetnji 21. stoljeća, a možda je najvažniji dogovor o saradnji u proturaketnoj odbrani, koja se od uzroka napetosti u prošlosti pretvorila u područje moguće suradnje u borbi protiv zajedničke prijetnje", kazao je Obama, najavivši nastavak procesa započetih u Lisabonu na idućem samitu NATO-a u SAD-u 2012.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je potvrdio da Rusija želi surađivati s NATO-om oko proturaketnog štita, ali također nije želio precizirati na koji bi se način saradnja ostvarila. Napomenuo je kako Rusija još proučava sve mogućnosti i kako će se više moći reći nakon što se obave zajedničke analize. Rusija pristaje i na saradnju oko Afganistana, pa je tako NATO-u odobrila civilni tranzit svojom teritorijom u pravcu Afganistana.

Medvedev nije izbjegao spomenuti ni razmimoilaženja koja i dalje postoje između dviju strana, poput odnosa prema Južnoj Osetiji i Abhaziji, kojima Rusija priznaje suverenost, a većina svijeta, uključujući i NATO, smatra ih odmetnutim dijelovima Gruzije.

Na margini samita NATO-a u Lisabonu, iako formalno nakon njegovog završetka, održan je, nakon dvogodišnje stanke, sastanak na vrhu SAD-EU na kojem su sudjelovali američki predsjednik Barack Obama, predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.