Cui Tiankai, kineski ambasador u SAD-u je izjavio kako je uplovljavanje američkog ratnog broda u blizini vještačkih ostrva u Južnom kineskom moru veoma ozbiljna provokacija, politička i vojna.
Na sporna ostrva prava polažu još i Malezija, Tajvan, Filipini, Vijetnam i Bruneji. Osim toga SAD ističu kako Kina vodi i određene sporove u Istočnom kineskom moru sa Japanom i Južnom Korejom.
Tajvan je prvi okupirao jedan od otoka nakon Drugog svjetskog rata, a nakon njih to su uradili Filipini, Vijetnam i Malezija i svi su izgradili svoje ispostave i mini aerodrome. Filipini imaju čak i stancioniranu vojnu bazu na tom području.
Kina je sa okupacijom tih ostrva počela tek 1980-tih godina. Zbog toga Vijetnam osporava Kini pravo na ostrva a najviše zbog eksploatacije nafte koja se nalazi u Južnom kineskom moru.
Satelitski snimci napravljeni 30. marta i 07. augusta 2014. godine i 30. januara 2015. godine pokazuju konstantnu izgradnju na vještačkim ostrvima koju sprovodi Kina. Prema procjenama to područje je veoma bogato naftom i prirodnim gasom.
Kina je do sada izgradila teritoriju ukupne veličine kao 1.500 nogometnih terena čiji su temelji podvodne stijene i grebeni u Južnom kineskom moru, a kako gradnja odmiče, tako raste prijetnja po slobodnu plovidbu.
Iako Kina ističe kako ima pravo na suverenitet nad tim ostrvima zakonske odredbe ukazuju da Kina nema pravo na to. U skladu sa članom 121 Konvencije UN o Zakonu o moru (UNCLOS), samo "prirodno formirana" ostrva koja su iznad vode sačinjavaju teritorijalnu pomorsku površinu, te polaganje prava na suverenitet nad podmorskim grebenom ili vještačkim ostrvom ne može biti zakonita.
Kada je u septembru kineski predsjednik Xi Jinping boravio u SAD-u izjavio je da Kina neće militizirati ostrva ali je primjetna izgradnja aerodroma, za koje analitičari smatraju da mogu primiti bombardere.
U junu je kineski ministar vanjskih poslova izjavio kako je u toku izgradnja određenih objekata na spornim ostrvima s naglaskom da je riječ i o vojnim objektima.
Američka vlada je pozvala na prekid melioracije na vještačkim ostrvima koju sprovodi Kina, ali isto tako SAD prisustvo ratnih brodova na tom području brane međunarodnim pravom i slobodom kretanja.
Analitičari smatraju da su SAD slanjem ratnog broda u Južno kinesko more poslale poruku ne samo Kini već i drugim državama koje pretenduju na sporna ostrva da ne mogu graditi na ostrvima po vlastitoj želji.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
