Marinci, čuvari upravo ponovo otvorene američke amabasade na Kubi, podigli su zastavu prvi put poslije 54 godine, obolježivši tako kraj dugog perioda prekinutih odnosa između dvije zemlje.
Čast da podigne zastavu pripala je američkom državnom tajniku Johnu Kerryju, koji je na ceremoniju došao u pratnji tri bivša marinca, danas 70-godišnjaka, koji su američku zastavu spustili 3. januara 1961. godine.
Kerry je na ceremoniji pozvao na političku otvorenost na Kubi i priznao da nekadašnja politika SAD-a nije dovela do demokratije u toj zemlji.
- Uvjereni smo da je narodu Kube potrebna istinska demokratija, u kojoj ljudi slobodno biraju svoje lidere, iznose svoje ideje i poštuju svoju vjeroispovjest. Budućnost Kube treba da oblikuju Kubanci - rekao je Kerry.
To je prva posjeta jednog šefa američke diplomatije toj karipskoj zemlji za posljednjih 70 godina. Kerry će se u Havani sastati s kubanskim ministrom vanjskih poslova, ali ne i s predsjednikom Raulom Castrom, niti s bivšim liderom Kube Fidelom Castrom.
Američka ambasada smještena je u istu zgradu na Malekonu, slavnom šetalištu, u kojoj je bila i kad su diplomatski odnosi prekinuti.
Fidel Castro je nekada tu zgradu zvao "špijunskim brlogom".
U međuvremenu, kandidat za nominaciju Republikanske stranke u trci za predsjednika SAD-a Marco Rubio, sin kubanskih imigranata koji su bili protiv Castra, oštro je kritikovao iz New Yorka odluku Obamine administracije da otvori ambasadu u Havani, rekavši da će tom socijalističkom režimu na Kubi dati "međunarodni legitimitet i ekonomski podsticaj".
Kubanski šef diplomatije Bruno Rodrigez podigao je kubansku zastavu u Washingtonu 20. jula, nakon što su dvije zemlje poslije više od 50 godina obnovile diplomatske odnose, prenosi Al Jazeera.
Američka agencija AP ukazuje da pravi posao tek slijedi.
Obični Kubanci će se danas radovati, američki biznismeni će praviti kontakte, a Kerry će razgovarati s kubanskim ministrom vanjskih poslova, rimokatoličkim biskupom na Kubi i probranom grupom disidenata, navodi AP.
Poslije toga slijedi teži dio posla, podsjeća AP, dodajući da će se po odlasku Kerryja, diplomate koje su pregovarale o ponovnom otvarnju ambasade posvetiti novoj fazi detanta - širenju ekonomskih veza dvije zemlje i uvođenju mjera poput direktnih letova i poštanskih linija.
Amerikanci također žele da riješe pitanje imovine konfiskovane poslije kubanske revolucije dok Kuba ima sopstvene zahtjeve.
Fidel Castro u četvrtak je napisao u kolumni objavljenoj na njegov rođendan da SAD duguju ostrvskoj zemlji "milione dolara" zbog štete pričinjene embargom.
Američki predsjednik Barack Obama i njegov kubanski kolega Raul Castro objavili su 17. decembra da će ponovo uspostaviti diplomatske odnose.
Obama je je rekao da će ublažiti američki trgovinski embargo protiv Kube nizom izvršnih mjera koje će Amerikancima omogućiti da lakše putuju na Kubu i trguju sa sve brojnijom klasom privatnih biznismena u toj zemlji.
Kuba danas traži potpuno ukidanje embarga i, kako ocjenjuje AP, nije odgovorila na Obamine akcije mjerama koje bi donijele dobrobit običnim Kubancima, poput dozvole za jeftin uvoz ili izvoz proizvoda kubanskih preduzeća koja hoće da posluju sa SAD-om.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
Zendayu zbog nedavnih modnih izdanja smatraju modnom ikonom: Glumica još jednom oduševila
