Wilders je, naime, dobio poziv od jednog člana Doma lordova da dođe u London i u britanskom parlamentu prikaže svoj kontroverzni film, u kojem se islam dovodi u vezu s terorizmom.
On je inače poznat po tome što Kur'an naziva "fašističkom knjigom" i poredi je sa "Mein Kampfom" Adolfa Hitlera. Protiv kontroverznog člana holandskog parlamenta se u njegovoj zemlji već vodi sudski proces zbog izazivanja vjerske i nacionalne mržnje, a britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo mu je da uđe u Veliku Britaniju. Nakon što je ipak odlučio da se ukrca u avion i doputuje u London u četvrtak, Wildersa su na razgovoru zadržali britanski graničari na aerodromu Heathrow, a potom ga poslali kući.
Šef britanske diplomatije David Miliband objasnio je da je Wildersu uskraćeno gostoprimstvo zato što se strahovalo da bi njegova posjeta mogla da izazove antimuslimanska osjećanja:
"Ministrica unutrašnjih poslova donijela je u ovom slučaju odluku koja je u skladu s njenim ovlaštenjima. Viders je pozvan da prikaže film u kome se izražava krajnja mržnja prema muslimanima, a naši zakoni su po tom pitanju vrlo jasni - duboko smo privrženi slobodi govora, ali ta sloboda ne podrazumijeva dozvolu da se u prepunom pozorištu viče 'Požar!'. Naši zakoni ne dozvoljavaju slobodu poticanja vjerske ili rasne mržnje", rekao je Miliband.
Na Heatrowu se pojavio i holandski ambasador u Velikoj Britaniji kako bi izrazio neslaganje svoje vlade sa zabranom ulaska u zemlju jednom članu holandskog parlamenta. Zabrana ulaska Wildersu zasnovana je na odredbi o potencijalnoj prijetnji po nacionalnu sigurnost, javni red i sigurnost britanskih građana.
Za Holandiju se, međutim, radi o svojevrsnoj "diplomatskoj nekorektnosti", pa je zato holandski šef diplomatije Maksim Verhagen svom britanskom kolegi Davidu Milibandu telefonom izrazio žaljenje što je zbog zabrane ulaska holandskom poslaniku Wildersu došlo.
Sam Wilders je pred polijetanje aviona izjavio: "Za mene je sve ovo nevjerovatno. Ja sam izabrani poslanik holandskog parlamenta i pozvao me je britanski parlamentarac, lord Malcolm Piercon, da dođem i prikažem svoj film Fitna, koji sam već prikazao u Danskoj, a naredne nedjelje ću prikazati i u Italiji, potom i u SAD-u. Smatram da je zabranom mog ulaska u Britaniju prekršena sloboda govora."
Britanske vlasti, međutim, tvrde da im zakon omogućava da zabrane ulazak u zemlju svakome ko "potiče mržnju i ekstremizam".
Holandski poslanik Geert Wilders, međutim, tvrdi da on nije takva osoba:
"Ja nisam neko ko mrzi ljude ili neko ko zagovara mržnju. Ja nemam problem sa muslimanima. Imam problem sa islamskom ideologijom, i zbog toga se borim protiv islamizacije našeg kontinenta. Sa takvim stavom možete da se slažete ili ne, ali hajde da o tome raspravljamo! Dopustite slobodu govora, jer tako funkcionira demokratija", rekao je on.
Stav o narušenoj slobodi govora u slučaju Wildersa dijeli britanski lord Piercon, koji je Holanđanina i pozvao da dođe u London.
Lord kaže da se on lično ne slaže s Wildersom, ali da je neophodno omogućiti raspravu o islamskim ekstremistima koji koriste Kur'an za nasilje.
Član britanskog Doma lordova je riješio da bez obzira na zabranu Wildersovog ulaska u Britaniju prikaže njegov 17-minutni film u kojem se teroristički napadi u Americi, Madridu i drugdje povezuju sa islamom.
Slučaj holandskog poslanika, koga pojedini smatraju ultradesničarom, otvorio je pitanje o tome kakva je veza između jačanja desnice i aktuelne ekonomske krize.
Neki političari već upozoravaju da je Velika ekonomska kriza prošlog vijeka oblikovala tadašnju politiku, koja je izrodila jaku desnicu i nacionalističke pokrete.
Quventin Pil, urednik vanjskopolitičke rubrike u Financial Timesu, smatra da se jačanja desnice pribojavaju i političari u današnje vrijeme u Evropi:
"Mislim da su se unervozili zato što ekonomska kriza nesumnjivo dovodi do velikog porasta nezaposlenosti - a to skoro uvijek vodi i ka većem neprijateljstvu prema imigrantima. Ne mislim da je do toga već došlo, ali postoji bojazan. Vidjeli smo štrajkove u Britaniji na kojima su zahtijevana "britanska radna mjesta za britanske radnike", dok su u Istočnoj Evropi, naprimjer u Bugarskoj i Letoniji, ljudi protestirali zbog gubitka posla, visokih cijena i teške situacije - i to su isticali u prvi plan. Ukoliko postoji opasnost od jačanja desnice, smatram da je ona najjača u Istočnoj Evropi i Rusiji", kaže za BBC Quentin Pil.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
