Vodi li skupoća pšenice globalnoj krizi hrane?

List konstatuje da još nije nastupila repriza dešavanja od prije dvije do tri godine ali i upozorava da bi aktuelni skok cijene pšenice nebu pod oblake, najbrži u posljednje četiri decenije, vrlo brzo mogao da preraste u nezauzdanu spiralu koja bi mogla da se prelije i na druge žitarice i dovede do vrtoglavog rasta cijena na malo.

Svijet je, istini za volju, danas u boljem položaju nego što je bio 2007. i 2008. godine kada su, zbog rekordnih poskupljenja hrane, u brojnim zemljama u razvoju, od Haitija do Bangladeša, izbili neredi. Prvo, globalne zalihe žitarica, koje su, poslije niza loših žetvi prije dvije do tri godine bile na rekordno niskom nivou sada se mogu nazvati zavidnim. To posebno važi za američke farmere u čijim je silosima rekordnih 30 miliona tona pšenice.

Ali, upozoravaju stručnjaci pa sa njima i Financial Times, panična kupovina i zabrane izvoza mogli bi da još više podgriju rast cijena, podstaknu špekulativne poslove i svijet uvedu u krizu sličnu onoj od prije par godina. Ironija je, zaključuje Financial Times, što globalna ekonomska kriza umanjuje vjerovatnoću izbijanja krize hrane jer smanjuje globalnu potražnju za prehrambenim produktima a prije svih stočnom hranom.

Financial Times primjećuje i da su neki od najvećih svjetskih uvoznika pšenice, od Egipta do Bangladeša, poslije ruske odluke pohrlili da nađu alternativne snabdijevače. Svojevrsnu paniku u redovima kupaca FT tumači sve značajnijom ulogom Rusije kao jednog od najvećih globalnih izvoznika pšenice i drugih žitarica te činjenicom da je najgora suša koja je pogodila tu zemlju za više od jednog stoljeća mnoge zatekla na spavanju.

I dok se države i komapnije trkaju nastojeći da nabave pšenicu po cijeni i za 80 posto većoj nego što je bila prije samo mjesec i po dana, potrošači će neminovno na svojoj koži osjetiti posljedice aktuelne situacije, dodaje Financial Times, izdvajajući prije svega one u siromašnim zemljama u kojima cijena hljeba čini popriličan dio kućnog budžeta.