Financial Times piše da se pad jedne istočnoevropske vlade u jeku globalne ekonomske krize može smatrati nesretnim slučajem, ali odlazak čak triju za samo šest sedmica nagovještava da cijeloj regiji prijeti nestabilnost.
Ipak, napominje list, stvari ne treba pojednostavljivati – češka vlada pala je prvenstveno iz političkih razloga, na ekonomskom planu zemlja se dobro drži i za sada joj nije potrebna pomoć Evropske unije i MMF-a.
Situacija je mnogo teža u Latviji i Mađarskoj – obje su i prije globalne krize bile u teškoćama, a sada tonu u duboku recesiju.
Istočno od granica EU-a, nastavlja Financial Times, u najgorem položaju je Ukrajina, pritisnuta ekonomskim teškoćama i rastrzana između prozapadnoga predsjednika i premijerke koja se okreće Rusiji.
U Bugarskoj je stanje manje dramatično, ali previranja nisu isključena – procjenjuje se da će na izborima ovog ljeta vladajući socijalisti zbog ekonomske krize i korupcije doživjeti poraz.
Vlade Poljske i Slovačke za sada djeluju prilično čvrsto, a polako se, zahvaljujući velikom zajmu MMF-a, stabilizira i Rumunija.
Prostor bivše Jugoslavije i dalje je opterećen naslijeđem devedesetih, što, navodi Financial Times, posebno važi za Bosnu i Hercegovinu, dok je Srbija, pod liberalnim predsjednikom Tadićem, postala primjer stabilnosti.
Strahovanjima od nemira u istočnoj Evropi, opravdanima ili ne, bavi se i The Independent, naglašavajući da je pad češke vlade uzdrmao povjerenje investitora.
Izglasavanje nepovjerenja vladi koja je važila za jednu od najboljih u istočnoj Evropi šalje poruku da situacija u regiji nije ekonomski i politički stabilna, što bi moglo odvratiti potencijalne investitore, prenosi Independent mišljenje stručnjaka u Londonu.
Pojedini posmatrači upozoravaju kako je pogrešno da se sve zemlje istočne Evrope trpaju u isti koš. Latvija i Mađarska jesu u problemima, ali nagovještaja političkih nemira ima i u Grčkoj, Francuskoj i Irskoj, a te zemlje se ne tretiraju na isti način.