"Ne treba da imamo iluzije da nas ovaj prijedlog (rezolucije) dovodi bliže rješenju problema. Naravno, mi nećemo moći da učestvujemo na novom, ekspertskom sastanku", rekao je Čurkin novinarima nakon konsultacija u sjedištu UN-a o novom prijedlogu rezolucije, koji su podnijele SAD i nekoliko zemalja EU.
Glavne zamjerke Moskve, kako je naveo ruski ambasador, odnose se na "automatizam" prihvatanja plana Martija Ahtisarija nakon predloženih 120 dana dodatnih pregovora Beograda i Prištine, ograničavanje vremena za te razgovore i činjenica da se pregovarački proces unaprijed osuđuje na neuspjeh.
Belgijski ambasador pri UN-u Johan Verbeke, međutim, nije se složio sa ruskim primjedbama, tvrdeći da će poslije 120 dana novih pregovora biti ocjenjen njihov tok "kako bi se vidjelo da li rezultati predstavljaju napredak u odnosu na rješenja koja je predložio Ahtisari".
Verbeke je, najavljujući ekspertske konsultacije, objasnio da su one zakazane kako bi se sročile "višestruke intervencije" pojedinih država na američko-evropski prijedlog, što je potvrdio i zamjenik američkog ambasadora Alehandro Volf.
"Nadam se da ćemo dodatno uspjeti da odgovorimo na njihovu zabrinutost", rekao je Volf, nagovjestivši dodatne promjene u tekstu trećeg prijedloga rezolucije o Kosovu. Volf, međutim, nije mogao da kaže kada će taj dokument dospjeti na glasanje u Vijeću sigurnosti.
"To je teško predvidjeti. Neke od delegacija još nisu imale instrukcije iz prijestonica", rekao je on. Zamjenik američkog ambasadora pri UN-u tvrdi, takođe, da predlagači rezolucije poslije današnjih konsultacija, imaju "dovoljnu ili više nego dovoljnu podršku".
Dovoljna podrška podrazumijeva da devet članica Vijeća sigurnosti podrži novu rezoluciju, ali i da nijedna od stalnih članica ne iskoristi pravo veta, što je u kosovskom slučaju teško očekivati, pošto je Čurkin prethodnih sedmica prilično jasno isticao da će Rusija, ukoliko to Beograd zatraži, poništiti bilo koju odluku najmoćnijeg tijela svjetske organizacije.
Niko od ambasadora nije želeo da komentariše kojom će se brzinom dalje kretati proces rješavanja statusa Kosova u Vijeću sigurnosti UN-a, kao ni da li neki bitniji napredak treba očekivati poslije susreta predsjednika SAD i Rusije Džordža Buša i Vladimira Putina 1. i 2. jula u američkoj državi Mejn.
"Pretpostavljam da će diskutovati o ovom problemu", rekao je Čurkin. Neimenovani zapadni diplomata ocjenio je u izjavi agenciji Tanjug da se u procesu rješavanja statusa južne srpske pokrajine "ništa neće desiti prije sastanka u Mejnu". Oštar ruski stav je i na večerašnjem sastanku ambasadora izazvao optužbe zapadnih diplomata da Moskva opstruira proces u Vijeću sigurnosti, što je Čurkin odlučno demantovao rekavši da se razgovori vode na "više nivoa i na raznim mjestima, uključujući i Njujork", kao i da su "ruski elementi za novu rezoluciju još uvijek na stolu".
Britanska ambasadorka Karen Pirs pozvala je, istovremeno, Beograd da ponudi "realna rješenja", navodeći da su "svi razumni prijedlozi dobrodošli", ali da se Srbija "mora pomiriti sa gubitkom Kosova kako bi ubrzano krenula ka evropskim integracijama".
Ruski ambasador je izjavio da se Beograd ozbiljno priprema za nastavak pregovora, zbog čega je dvjema stranama potrebno osigurati "odgovarajuće vrijeme i uslove" kako bi se postiglo obostrano prihvatljivo rješenje, naglašavajući da se "Rusija ne osjeća usamljeno u procesu koji se vodi u Vijeći sigurnosti".
Zapadni diplomati istakli su da, pored Rusije i Kine, ozbiljne rezerve prema američko-evropskoj inicijativi imaju i neke afričke države, kojima nagovještaj prekrajanja granica predstavlja ozbiljan problem, zbog činjenice da su razgraničenje tog kontinenta definisale nekadašnje kolonijalne sile bez pretjerane brige o etničkim grupama.
Ranije danas, generalni sekretar UN-a Ban Ki-Mun istakao je da je "potrebno da se odredi budući status Kosova", uputivši poziv Vijeću sigurnosti da iskoristi "zamah" nastao pošto su se ambasadori zemalja članica Vijeća sigurnosti upoznali s novim američko-evropskim prijedlogom rezolucije.
"Sada kad je Vijeću sigurnosti predočen novi prijedlog rezolucije, postoji potreba da proces rješavanja statusa Kosova krene naprijed. Zamah treba da se zadrži. Zadržavanje statusa quo nije ispravno rješenje", navodi se u saopćenju generalnog sekretara UN-a.
Nova rezolucija o Kosovu mogla bi, kako je Tanjug saznao u sjedištu svjetske organizacije u Njujorku, da bude iznesena na glasanje u Vijeću sigurnosti UN-a 28. juna - na Vidovdan.
Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica pozvao je, u međuvremenu, predlagače nacrta nove rezolucije za Kosovo da povuku ovaj prijedlog, jer on, suprotno Povelji UN-a, predviđa da se Srbiji, državi članici UN-a, otme značajan dio teritorije.
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
