Na skupu, čiji je domaćin program Ujedinjenih nacija za ljudske naseobine Habitat, također je iznesen podatak da će do 2030. godine dvije trećine stanovnika naše planete, uključujući i više od polovine Afrikanaca, živjeti u urbanim sredinama, prenio je Reuters.
Učesnici skupa su stoga ukazali da siromašne zemlje moraju hitno da počnu s planiranjem održivog rasta svojih velikih gradova, koji se ubrzano šire.
Povodom ovog skupa, Habitat je načinio studiju stanja u kenijskoj prijestonici, u kojoj se nalaze neka od najgorih afričkih sirotinjskih naselja. U tom dokumentu navode se prijetnje zdravlju i razvoju i brojni izazovi zajednički mnogim gradovima u siromašnim zemljama.
Broj stanovnika Nairobija povećao se na oko tri miliona, sa 1,1 milion 1985. godine, a važeći plan razvoja grada urađen je još prije pedeset godina. Procjenjuje se da oko 44 posto stanovnika Nairobija živi u siromaštvu, uglavnom u favelama, bez osnovnih uvjeta za život.
Divlje širenje grada ugrozilo je čak i nacionalni park Nairobi, čuven po raznovrsnosti životinjskog svijeta. Loše planiranje izaziva i redovne gužve i blokade u saobraćaju, što dodatno povećava zagađenost Nairobija.
U izvještaju se skreće pažnja i na novi fenomen - urbanu poljoprivrednu proizvodnju, čija se vrijednost u Nairobiju procjenjuje na preko tri miliona dolara. Ovu djelatnost, koja predstavlja dio "strategije preživljavanja", najčešće obavljaju žene.
Da bi navodnjavali svoje bašte, "gradski poljoprivrednici" sve češće zagrađuju odvodne kanale, čime se stvaraju uvjeti da nečista voda izazove širenje bolesti, trovanje hemikalijama i druge zdravstvene i ekološke probleme.
Ana Tibaijuka, direktorica Habitata, istakla je da će zajedničke težnje svih ka ostvarenju ekonomskog rasta, društvene pravde, biološke raznolikosti i ublažavanju klimatskih promjena ubuduće sve više zavisiti od sposobnosti upravljanja velikim gradovima i procesima urbanizacije.
