Te je dokumente objavio britanski Državni arhiv, u vrijeme dok Britanija i druge države razmatraju širenje svojih pretenzija prema morskom dnu oko Antarktika. Naime, morsko dno pod ledenim kontinentom navodno sadrži bogate izvore minerala, pa znanstvenici strahuju od moguće 'grabeži' morskog dna zbog trzavica među državama još od sredine prošlog stoljeća.
Dokumenti su objavljeni uz zaštitnu odredbu po kojoj se neki podaci od nacionalne sigurnosti ne smiju objavljivati u idućih 50 godina.
"Postoji mogućnost da će ministar vanjskih poslova svom kabinetu predložiti da se Ujedinjeno Kraljevstvo treba povući iz kolonija Folklandskog otočja", stoji u izvještaju iz marta 1957., no takvu je mogućnost britanska vlada tada odbacila.
"Zaključak je da bi bilo štetno razmišljati o bilo kakvim promjenama u statusu tog sektora Ujedinjenog Kraljevstva", piše u drugoj bilješci, prenio je Reuters.
Britanija je tada htjela zadržati svoj utjecaj na Antarktiku, ali i izbjeći posljedice toga što su SAD i SSSR tada jačale svoje aktivnosti na tom području, ali i suočavanje s teritorijalnim pretenzijama Argentine i Čilea.
U izvještaju stoji da je Britanija trošila 160 hiljada funti godišnje na održavanje tamošnjih deset baza, te da joj je trebao ledolomac kojim bi držala korak s aktivnostima svog glavnog rivala Argentine, a koji bi koštao tri do četiri miliona funti. Budući da se nagađalo kako se na tom području može iskorištavati mineralno bogatstvo, Britanija je htjela i zaštititi očekivane ekonomske koristi.
Plan 'B' bio je, pak, da Britanija predloži da cijeli antarktički kontinent dođe pod neku vrstu međunarodnog nadzora, što se i dogodilo 1959. potpisom ugovora kojim je zabranjena svaka eksploatacija nafte, plina i minerala u sve osim u svrhu znanstvenih istraživanja.
Svoje su pretenzije na Antarktik, osim Britanije, polagale i Argentina, Australija, Čile, Francuska, Novi Zeland i Norveška.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
