Gotovo jednoglasno Parlamentarna skupština je odobrila vrlo kritičan dokument o dramatičnim posljedicama postojanja i oslanjanja svjetskih organizacija na crne liste što ih su ih utemeljili Ujedinjeni narodi i Evropska unija.
U rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope konstatira se da procedure što ih primjenjuju Vijeće sigurnosti i Vijeće EU-a "ne ispunjavaju ni minimalne kriterije koji bi trebali imati prvenstvo kad je riječ o ljudskim pravima".
Objašnjavajući kako osobe čija se imena nalaze na "crnim listama", zbog čega ne mogu slobodno putovati, ne mogu doći do vlastitog novca s bankovnih računa te često moraju prekinuti dotadašnje aktivnosti, zapravo gube sva svoja građanska prava.
"Kriteriji koji opravdavaju pribjegavanje spomenutim sankcijama vrlo su široki i neprecizni, a sankcije se mogu primijeniti i na temelju običnih sumnji", stoji u Martyjevu dokumentu objavljenom još u novembru u Parizu.
Marty je objasnio kako je tada napravljeno samo nekoliko "kozmetičkih" izmjena te je osudio nepostojanje prava na odbranu, "što je protivno međunarodnim i evropskim konvencijama".
Zatražio je da oni čija se imena nađu na spomenutim popisima dobiju mogućnost da se brane uz pomoć neovisne instance te da na kraju, u slučaju da im se dokaže da nisu prekršili ljudska prava, budu obeštećeni.
Također predlaže proceduru "uklanjanja imena s crnog popisa", što bi bilo omogućeno u slučaju da se dokaže kako je osoba ili organizacija nedužna. Za sada je, smatra Marty, takav pokušaj gotovo potpuno nemoguć budući se smatra ilegalnim i neprihvatljivim.
Na crnoj listi UN-a, prenosi Hina, nalaze se imena 370 soba i više od stotinu tvrtki ili organizacija, a na popisu Vijeća EU-a 60 je imena osoba, tvrtki ili organizacija, među kojima su Hamas i ETA.
