Senat i Predstavnički dom odobrili su sankcije koje, prije svega, ciljaju Iransku revolucionarnu gardu, kao i iranski uvoz benzina i drugih naftnih derivata.
Kako bi te mjere stupile na snagu, treba da ih potpiše predsjednik Barack Obama.
Između ostalih mjera, predviđa se da će strane banke koje posluju s Iranskom revolucionalnom gardom i s pojedinim iranskim bankama, biti isključene s američkog finansijskog tržišta.
U Senatu su te mjere usvojene glasovima svih 99 prisutnih senatora, dok je u Predstavničkom domu odnos bio 408 "za" i osam "protiv".
Originalne verzije teksta usvojene su ranije, ali su Bijela kuća i lideri Demokratske stranke odlagali konačno izglasavanje, jer su čekali rezultat diplomatskih napora.
Poslije rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, i Evropska unija se priprema za svoj paket kaznenih mjera prema Teheranu.
Američke sankcije podrazumjevaju kažnjavanje kompanija koje pomažu iranskom energetskom sektoru. Iako je Iran značajan izvoznik sirove nafte, zemlja uvelikoj mjeri zavisi od uvoza prerađevina, kao što je benzin.
Američkim bankama se zabranjuje poslovanje s onim stranim bankama koje posluju s Iranskom revolucionarnom gardom ili učestvuju u pomaganju iranskog nuklearnog programa.
Zabranjuje se ugovaranje poslova američke vlade s onim stranim kompanijama koje snabdijevaju Iran tehnologijom koja može da se koristi za ograničavanje slobode informacija. Iranci umiješani u kršenja ljudskih prava neće dobijati američke vize, a njihova sredstva u SAD-u će biti zamrznuta.
Sankcijama se pruža pravni okvir američkim saveznim državama, lokalnim vlastima i investitorima da svoj portfolio očiste od kompanija uključenih u iranski energetski sektor.
Kongresmeni obje stranke smatraju da će te mjere biti neefikasne, ukoliko Obamina administracija, poput ranijih, ne bude kažnjavala prekršioce kako bi izbjegla konfrontacije s drugim državama.
Kongresmen Earl Blumennauer, jedan od osmoro koji su glasali protiv, izjavio je da sankcije nemaju uvijek željeni efekat.
- Nijedan član Iranske revolucionarne garde neće ostati bez benzina, već obični Iranci, dodao je on.
Stručnjak za Iran, Fabroz Gadar iz Centra za strateške i međunarodne studije, izjavio je da sankcije neće imati značajne privredne posljedice.
Prema njegovim riječima, iranska naftna industrija je već bila pogođena ograničenjima direktnih investiciija, a Teheran je, u očekivanju sankcija, poduzeo mjere da reducira potrošnju i smanji zavisnost od uvoza benzina s 40 na 30 posto.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
