Govoreći na sastanku regionalnih nevladinih organizacija za ljudska prava o instrumentima i inicijativama za utvrđivanje i iznošenje činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, Kandić je istakla da zabrinjava to što vlade novonastalih država nisu spremne da se bave tom problematikom.
Prema njenim riječima, iskustva iz drugih tranzicionih i postkonfliktnih društava pokazuju da se vlade ne bave sistematskim sakupljanjem činjenica o zločinima, ali i da nacionalni sudovi ne mogu da sude svima koji su ih počinili.
"U našem slučaju, smatramo da Haag ni domaći sudovi neće izvesti pred lice pravde ni deseti dio ukupnog broja onih koji su počinili zločine", smatra Kandić.
Podsjetivši da su konsultacije na regionalnom nivou u okviru civilnog sektora održane već devet puta, Kandić je naglasila važnost formiranja zvaničnog tijela ili komisije koja će raditi na utvrđivanju odnosno prikupljanju podataka, imena i dokumentacije o počinjenim zločinima.
Takvo tijelo bi okupljalo pojedinačna tijela ili komisije koje bi trebalo da "imaju iza sebe" države, odnosno vlade, smatra ona.
"Krovno tijelo na regionalnom nivou trebalo bi da ima institucionalnu podršku UN, kako mu niko ne bi mogao da ospori legitimitet. Tom tijelu trebalo bi da bude na uvid dana i cjelokupna arhiva Haškog tribunala koja je ključna u utvrđivanju ratnih zločina na ovom prostoru", objasnila je Kandić.
Ona je ocijenila da je pitanje popisa stvarnih žrtava, a sada se između 20.000 i 25.000 ljudi vode kao nestali u sukobima na prostoru BiH, Hrvatske i na Kosovu, "vrlo važno" da bi se pristupilo reparaciji (odšteta za žrtve).
"Knjiga sa imenima žrtava za Bosnu već je urađena, kao i djelimičan popis žrtava vezanih za Kosovo. Obje knjige bit će predstavljene na konferenciji 6. i 7. decembra u Beogradu", najavila je Kandić.
Biljana Kovačević-Vučo iz Komiteta pravnika za ljudska prava složila se s inicijativom o osnivanju regionalnog tijela, ali je ocijenila da je teško formirati pojedinačna tijela ili komisije, jer "političke elite demonizuju nevladine organizacije" pošto ne žele da se ratnim zločinima bave na način kako to rade te organizacije, javio je Tanjug.
Predstavnik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić je, iznoseći iskustvo te građanske inicijative, smatra da takve alternativne komisije treba što prije oformiti, jer je s protokom vremena sve teže skupiti činjenice i naći ljude, žrtve i svjedoke.
"Komisije treba utvrditi što prije, odrediti koje će vrijeme obuhvatati i šta je mandat. Istina je u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu, ali je potrebna i podrška UN, jer nevladine organizacije neće imati podršku vlasti, to je sigurno", ocijenio je Šehić.
U radu skupa, koji je održan u hotelu "Kontinental", učestvovalo je oko 40 predstavnika nevladinog sektora i organizacija za ljudska prava iz centralne Srbije, sa Kosova, iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
