Predsjedavajući samita portugalski premijer Jose Socrates izjavio je da je Evropa uspjela prevazići krizu te kako je spremna suočiti se s budućim izazovima.
Poljskoj i Italiji su u posljednji trenutak pruženi ustupci, što je omogućilo usvajanje ugovora, čiji je cilj da se olakša usvajanje odluka u bloku koji sada broji 27 članica te učvrsti položaj Bruxellesa na međunarodnoj sceni imenovanjem predsjednika Unije i jačanjem uloge njzina predstavnika za vanjsku politiku.
Lideri Evropske unije su došli na samit odlučni da okončaju najgoru krizu u njezinoj historiji i oko ponoći su u tome i uspjeli.
Pregovori su okončani nakon što je Italija spasila nacionalnu čast dobivanjem još jednog mjesta u Evropskom parlamentu i obnovom pariteta, u tom pogledu, s Francuskom i Britanijom.
Poljska se, pak, izborila za pravo manje grupe zemalja da odgode donošenje odluka koje im se ne dopadaju, što bi moglo pomoći poljskoj vladi na tamošnjim prijevremenim općim izborima u nedjelju.
Osnovni cilj novoga reformskog ugovora jeste omogućavanje djelotvornijeg donošenja odluka EU-a čije se članstvo u posljednje tri godine povećalo na 27 zemalja, što bi posebno trebalo da se odnosi na pitanja odbrane, energetike, borbe protiv klimatskih promjena i migracije.
Ugovor predviđa i nove položaje – predsjednika Evropske unije i jačeg šefa njezinih vanjskih poslova.
Iako više ne nosi naziv ustav, niti u sebi krije zamke "superdržave" - nema spominjanja zastave i himne Evropske unije - temeljni akt zvani Reformski ugovor i dalje sadrži mnoge elemente odbačenog ustava EU-a.
Među tim elementima je predsjednik Unije, jača vanjska politika i ograničenja prava na veto članicama bloka, kazao je BBC-u Jacky Davis iz briselskoga Centra za evropsku politiku.
Nakon usvajanja u Lisabonu, Reformski ugovor trebalo bi da bude potpisan u decembru, a države članice bi potom imale godinu dana da ga pojedinačno ratificiraju.
Ugovor bi, prema planu, na snagu stupio u januaru 2009. godine.
