Slovenski premijer Janez Janša kaže da Evropska unija želi da, u odnosu na stanje iz 1990. godine, do postavljenog roka za dvadeset posto smanji emisiju štetnih gasova.
Dopisnici, međutim, ukazuju i na sve veću zabrinutost u evropskim poslovnim krugovima zbog posljedica koje bi najavljene mjere, uslijed trenutnih ekonomskih problema u svijetu, mogle da imaju po privrednu aktivnost.
Šefovi država ili vlada zemalja članica Evropske unije, okupljeni na samitu u Bruxellesu, razmotrili su i izvještaj u kojem se upozorava na moguće sigurnosne rizike koji bi mogli da nastanu kao posljedica globalnog otopljavanja.
Jednu od opasnosti bi u tom kontekstu moglo da predstavlja i potencijalno masovno useljavanje u Evropu s prostora Bliskog istoka i Afrike, koji bi bili pogođeni manjkom pitke vode i gubitkom obradivog zemljišta, javio je BBC.
Janez Janša, premijer Slovenije, zemlje koja trenutno predsjedava Evroskom unijom, izjavio je prije početka sastanka da je siguran da će prijedlog o postavljanju obaveznih normi u borbi protiv klimatskih promjena biti odobren:
"Moramo podijeliti teret. Glavni kriteriji su transparentnost, ekonomski uspjeh i isplativost. Ovo su veoma ambiciozni rokovi koji znače da politički sporazum između zemalja članica mora biti utvrđen do kraja 2008. godine, a sporazum s Evropskim parlamentom najkasnije u prvim mjesecima 2009. godine", rekao je slovenski premijer na samitu EU.
Ministri vanjskih poslova Evropske unije su, odvojeno od svojih šefova država ili vlada, razgovorali i o međunarodnim odnosima.
Oni su u četvrtak uspjeli da utvrde tekst Deklaracije o sukobu Izraela i Palestinaca u pojasu Gaze.
Na sastanku se, kako navode dopisnici, najviše razgovaralo o Afganistanu i novom američkom prijedlogu za rješenje krize u toj zemlji.