Haiti
0

Uprkos epidemiji kolere u nedjelju predsjednički izbori

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Najsiromašnija država američkog kontinenta i jedna od najsiromašnijih u svijetu, od januara je žrtva katastrofalnog potresa, a od oktobra pogođena epidemijom kolere, Haiti u nedjelju bira predsjednika bez iluzija da će novo vodstvo izvući zemlju iz bijede, nezaposlenosti, korupcije i beznađa.

Gotovo godinu dana nakon potresa 12. januara koji je u području glavnog grada Port-au-Princea usmrtio više do 230.000 osoba i nakon kojeg je rasljeno više od 1,5 miliona, Haiti se bori i protiv kolere koja je zadnjih sedmica odnijela više od 1.400 života.

Predsjedniku Reneu Prevalu zakon priječi novu kandidaturu, a najviše izgleda da postane njegova nasljednica ima Mirlande Manigat (70), bivša premijerka koja bi trebala dobiti 36 posto glasova.

Drugi kandidat Jude Celestin (48), trebao bi dobiti 20 posto, a Michel Martelly, poznatiji kao pjevač "Sweet Micky" i popularan među mladima, dobio bi, prema anketama, 14 posto glasova.

Izborni rezultati očekuju se početkom decembra, a dva kandidata s najviše glasova ići će u drugi krug.

U zemlji kojom osim bijede, 30-postotne nezaposlenosti i bolesti hara i korupcija, izbori teško mogu biti pošteni i slobodni, pa se izborne prevare očekuju posvuda.

Uprkos epidemiji kolere koja je izbila sredinom oktobra, vlasti su odbile odgoditi izbore. Zbog epidemije je prošle sedmice izbila pobuna protiv pripadnika UN-ovih snaga, koje stanovnici optužuju da su oni donijeli bolest. U nasilnim protestima poginulo je šest osoba.

Izborna kampanja protekla je u sukobima pristaša raznih kandidata s dvije ubijene osobe.

Bivšu premijerku Manigat podržavaju srednja klasa i intelektualci, ali Haićani žele promjenu, tvrde pristaše kandidata Judea Celestina.

Tko god pobijedi, morat će imati snagu Titana da počne rješavati nagomilane nevolje.

Predsjednici ili predsjedniku zadaća će biti olakšana do 15. oktobra 2011, koliko će trajati vanredno stanje što jača njegove ovlasti u obnovi, dobavljanju i odobravanju ugovora bez javnih konkursa.

Isprva španska, a zatim francuska kolonija Haiti je postao prva crna neovisna republika 1804, a ta zemlja s čak 80 posto stanovništva ispod praga siromaštva, proživljavala je niz diktatura i državnih udara sve do 2004, kada je izbila pobuna te je međunarodna zajednica rasporedila 9.000 UN-ih vojnika kako bi stabilizirali stanje.

Potres i kolera pokazali su da nevolja i bijeda uvijek mogu biti i veće. Zbog potresa je 9.000 zatvorenika pobjeglo iz zatvora sijući haos na ulicama gdje stanovnici još žive bez obnovljenog krova nad glavom. Dio njih je uhvaćen i ponovo zatvoren, u još neljudskijim uvjetima.

Osim što je najsiromašniji u Americi i među najbjednijima u svijetu, Haiti je pri samom dnu na svjetskoj listi korupcije gdje zauzima 146. od 178 mjesta, prema podacima Transparency Internationala.