Konferencija o klimi u Dohi
153

Upozorenje naučnika: Zemlja će se suočiti sa katastrofom epskih razmjera

Klix.ba/Fena
Foto: AFP
Foto: AFP
Napeto je bilo drugog dana Konferencije o klimatskim promjenama u Dohi. Delegati otočkih i afričkih zemalja kritizirali su bogate zemlje zbog odbijanja da smanje emisiju stakleničkih gasova.

"Suočeni smo sa katastrofom epskih proporcija", kazala je Marlene Moses, koja je na čelu Saveza mali otočnih država. Siromašne zemlje pozvale su EU da prihvati Protokol iz Kyota 2 i ojača postojeći koji ističe u decembru.

"Protokol iz Kyota ne smije biti vježba za računovodstvene i PR službe. Preuzete obaveze se moraju sprovoditi i moraju biti djelotvorne. Već godinama razvijene industrijske zemlje samo govore o svojim obavezama. Vrijeme je da počnu i djelovati", kazala je Moses.

Međutim, otočke zemlje, koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, razočarane su jer razvijene zemlje nisu uradile ništa da smanje emisiju stakleničkih gasova.

"Prema našem mišljenju, ovakvo ponašanje je svjesno odricanje od odgovornosti prema najugroženijima među nama", naglasila je Moses.

UN-ov program za okoliš (UNEP) u svom izvještaju u Dohi upozorava i na topljenje permafrosta širom Sibira i Aljaske. Permafrost, trajno smrznuto tlo, sadrži velike količine ugljika, a njegovo topljenje bi moglo rezultirati dodatnim globalnim zatopljenjem do 2100. godine.

"Permafrost se počeo topiti", kazao je Kevin Schaefer s univerziteta Colorado. Do 2100. bi otopljeni permafrost mogao osloboditi između 43 i 135 milijardi tona CO2, glavnog uzročnika stakleničkih gasova. Permafrost sadrži oko 1.700 milijardi tona ugljika, ili duplu količinu koja se sada nalazi u atmosferi. Do 2100. godine bi se temperatura mogla podići za tri do pet stepeni celzijusa.

Potpisan 1997., protokol iz Kyota je jedini pravno obavezujući sporazum o smanjenju stakleničkih gasova u visoko industrijaliziranim zemljama.

Zemlje u razvoju posebno se pozivaju na taj 2. član iz Protokola "u ime historijske odgovornosti" koju imaju razvijene zemlje sjevera prema klimi i očuvanju okoliša. Neuspjeh Kyota 2 samo bi povećao nepovjerenje između razvijenih i nerazvijenih zemalja u dugim i zamornim pregovorima o borbi protiv klimatskih promjena.