Prije osam godina predstavnici vodećih vlada u Evropi i svijetu sastali su se u Johannesburgu. Zadatak je bio jasan - pokušati smanjiti gubitke kako životinjskih tako i biljnih vrsta i očuvati biorazličitost naše planete do 2010. godine. Međutim, ekspanzija gradova i industrijski razvoj nisu dozvolili da se ostvari naumljeno.
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon će biti jedan od glavnih protagonista u raspravama koje će da se vode tokom ove godine o tome kako spriječiti da se narušava biorazličitost naše planete. To će biti svojevrsni poziv u pomoć koji bi trebao da omogući da se iznađu efikasni načini u zaštiti šuma, koralja i ostalih ekosistema.
Rasprave će se voditi oko šuma koje kontinuirano nestaju, a ljudi s tim gube prirodne prečišćivače zraka i vode te zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta.
Iako je samit u Johanessburgu bio obećavajući ništa značajno se nije promijenilo do 2010. godine. Zabilježena su neka regionalna poboljšanja ali na globalnom planu nije urađeno ništa toliko značajno.
"Mi se suočavamo s različitim istrebljenjima. Gubitak prelijepih i složenih prirodnih različitosti je ozbiljna prijetnja svim ljudima", rekla je Jane Smart direktorica IUCN-a, za BBC.
U studiji o zaštiti biorazličitosti koju finansira UN naglašeno je da krčenje šuma svjetsku ekonomiju godišnje košta od dva do pet triliona dolara. Deset vrsta se smatra najugroženijim, kao što su plava tuna, morž s Pacifika i druge.
Svjetska javnost je upoznata s rezultatima samita u Copenhagenu tako da su mnogi skeptični šta da očekuju od Internacionalne godine biorazličitosti. Mnoge organizacije za zaštitu okoline ove će godine imati pune ruke posla. Svjetske vlade su dobile drugu priliku da isprave greške iz Copenhagena i napokon se dogovore za dobrobit čovječanstva.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
