{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Umro predsjednik Turkmenistana Saparmurat Nijazov

F
21.12.2006. u 13:12
0
0
Umro predsjednik Turkmenistana Saparmurat Nijazov
0
Umro predsjednik Turkmenistana Saparmurat Nijazov
Saparmurat Nijazov, autoritarni predsjednik energentima bogatog Turkmenistana, koji je stvorio kult ličnosti tokom više od dvije decenije na čelu te bivše sovjetske republike, umro je u četvrtak u 66. godini.
Državna televizija prikazala je fotografiju Nijazova u crnom okviru, a voditelj je pročitao listu njegovih ostvarenja i zasluga. Glasnogovornik turkmenske ambasade u Moskvi potvrdio je taj izvještaj.

Nijazov, koji je podvrgnut velikoj operaciji srca 1997. godine, priznao je prošlog mjeseca da ima srčano oboljenje, ali nije izgledao teško bolestan. Prije dvije sedmice pojavio se u zabavnom parku izvan prijestonice zvanom "Turkmenske bajke", javio je AP.

Nijazov, važan američki saveznik u ratu protiv terorizma, došao je na vlast 1985. godine dok je ta centralnoazijska zemlja koja graniči s Afganisatamnom još bila sovjetska republika.

On je preuzeo potpuni nadzor nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. i pretvorio Turkmenistan u jednu od najrepresivnijih bivših sovjetskih država, slamajući svu opoziciju i izazivajući osude širom svijeta.

Stvarajućui sveobuhvatni kult ličnosti, on je naredio da se mjeseci i dani u sedmicama nazivaju po njemu i njegovoj porodici, i podigao je vlastiti spomenik širom zemlje. Djeca mu obećavaju vjernost svakog jutra u školama a učitelji zahtijevaju da se čitaju njegova djela.

Nakon navodnog pokušaja atentata na njega, on je uveo oštre represivne mjere koje su dovele do haspšenja desetaka ljudi, što su osudile međunarodne grupe za ljudska prava i američka vlada.

Nejasno je ko bi mogao naslijediti Nijazova ni kako se proces nasljeđivanja u toj zemlji obavlja. Sahrana je zakazana za nedjelju.

Turkmenistan - većinski muslimanska zemlja kojom dominira golema pustinja Kara Kum - ima pete svjetske rezerve prirodnog gasa, ali Nijazov nije uspio pretvoriti to blago u prosperitet za pet miliona građana svoje zemlje.

Nijazov je rođen 14. februara 1940. Njegov otac je poginuo u Drugome svjetskom ratu a ostatak njegove porodice stradao je u potresu koji je sravnio sa zemljom Ašhabad 1948. On je odgajan u sirotištu i kasnije u kući daljnjih rođaka.

Nijazov je pohađao lenjingradski Politehnički institut u Rusiji gdje je studirao elektrotehniku i radio u elektrani Bezimenskaja u blizini Ašhabada nakon što je diplomirao 1966.

Imenovan za šefa Komunističke partije Turkemnistana 1985., Nijazov je postavljen za predsjednika Turkmenske Socijalističke Republike u oktobru 1990. i predvodio je svoju zemlju do proglašenja nezavisnosti 27. oktobra 1991.

On je izabran za predsjednika novoga nezavisnog Turkmenistana 1992. sa 99,5 posto osvojenih glasova. U 1994. godini navodnih 99,9 posto glasača glasalo je za njegov drugi petogodišnji mandat bez mogućnosti raspisivanja novih izbora.

U 1999. godini on je i praktično postao doživotni predsjednik nakon što je parlament uklonio sva ograničenja njegovom mandatu, ali je u augustu 2002. na sastanku Narodnog vijeća - naruku izabrane skupštine Nijazovljevih pristalica - otišao i korak dalje kada je izabran za doživotnog predsjednika.

Pod njegovom vladavinom Turkmenistan je usvojio strogu politiku neutralnosti i odbacio pridruživanje regionalnim sigurnosnim ili ekonomskim organizacijama uvedenim nakon raspada Sovjetskog saveza.

Nijazov je, međutim, podržao američku antiterorističku kampanju u susjednom Afganistanu, dopuštajući koalicijskim avionima da koriste turkmenistanski zračni prostor i humanitarnim organizacijama prolaz kako bi dostavile pomoć.

Nijazov je također provodio strogu nacionalističku politiku kako bi podstakao korištenje turkmenskog jezika umjesto ruskoga i zabranio je pristup svim medijima na ruskom jeziku, vodeći do povećanog egzodusa najobrazovanijih ljudi u zemlji i sakateći njen školski sistem

Sekundarno obrazovanje smanjeno je u Turkmenistanu na obaveznih devet godina, izazivajući žalbe grupa za ljudska prava protiv svjesnih pokušaja zaglupljivanja stanovništva i smanjenja nezadovoljstva u zemlji.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: