{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Umjesto zagrijavanja slijedi novo ledeno doba

S
4.3.2013. u 09:42
12
23
Umjesto zagrijavanja slijedi novo ledeno doba
12
Umjesto  zagrijavanja slijedi novo ledeno doba
Foto: Ilustracija
Ruski naučnici odbacuju teze o globalnom zagrijavanju i najavljuju za 2014. godinu nastanak "malog ledenog doba".
Naučnici su do sada bilježili zagrijavanja klime. Otopljavanje na Zemlji počelo je u drugoj polovini 18. vijeka, sa početkom industrijske revolucije.

Upravo zato smatra se da je ovaj proces povezan sa antropogenskim uticajem. Čovječanstvo povećava emisiju ugljendioksida, koji prouzrokuje efekat "staklene bašte".

Ali, ruski naučnik Vladimir Bashkin ne slaže se sa ovim mišljenjem. On tvrdi da promjena klime ima cikličan karakter i da nije nikako povezana sa ljudskom djelatnošću.

On, sa kolegom Raufom Galiulinim iz Instituta za fundamentalne probleme biologije Ruske akademije nauka, dokazuje da je današnje otopljavanje tek odjek izlaza planete iz "malog ledenog doba" i uskoro nam, naravno prema geološkim razmjerama, predstoji ulazak u novo ledeno doba.

Malo ledeno doba nastaje sa periodom od nekih 500 godina. Prethodni je bio sredinom proteklog milenijuma, kada se u Engleskoj zaledila Temza, Holanđani su se klizali na klizaljkama, a u Rusiji su stranci bili obuzeti strahom kada su vidjeli da drveće puca od mraza.

Periodi zahlađenja i otopljavanja imaju interval od nekih 30 do 40 godina. Na primjer, u Rusiji je bilo otopljavanje 30-tih godina prošlog vijeka, kada je bila moguća navigacija Sjevernom morskom maršutom, zatim je bilo zahlađenje u ratno doba, pa 70-tih otopljavanje....

Početak novog ciklusa zahlađenja povezan se sa aktivnošću Sunca. Snaga zračenja naše zvijezde opada i to utiče na klimu.

Naučna istraživanja klime proteklih geoloških perioda stavljaju pod sumnju osnovanost zahtjeva Kyotskog protokola, tvrdi Vladimir Bashkin.

Protokol ograničava emisiju gasova koji izazivaju efekat "staklene bašte" i dopušta trgovinu kvotama na ove emisije. "Emisija ugljendioksida je normalan prirodan proces, i nije isključivo rezultat ljudske delatnosti", kaže naučnik za Glas Rusije.

Okeani Zemlje sadrže 60 puta više ugljendioksida, nego zrak. Prilikom porasta temperature na planeti dolazi do njegovog aktivnijeg izdvajanja.

Globalno zagrijavanje, o kome se toliko priča više je marketinški potez, nego naučni problem. Ukoliko je nastalo zagrijavanje – objašnjava pozadinu sličnih razmišljanja ruski naučnik Bashkin – to znači da se potreba za tradiocionalnim vrstama energenata (ugalj, nafta i gas) smanjuje, i cijena na ove energetske sirovine mora da padne.

Ali, to više nije nauka već politika, tvrdi Bashkin i dodaje da nas očekuje globalno zahlađenje, a ne globalno zagrijavanje.

Ipak, nema potrebe da čovječanstvo strahuje od zahlađenja: ono će se razvijati polako i biće osjetljivo tek sredinom 21. vijeka.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: