Na skupu u zgradi Opere u Kijevu, Juščenko je ponovio svoje uvjerenje da se stradanje ukrajinskog naroda može izjednačiti s genocidom.
"Glad 1932.-33. nije bila smrt izgladnjivanjem, bilo je to ubistvo izgladnjivanjem. To je bila suština genocida... Bila je to vještački (izazvana) glad, s jasnim ciljem i očigledno planirana", rekao je Jušcenko.
Bez direktnog pominjanja imena Rusije, Juščenko je rekao da je cilj bio da "Ukrajina iskrvari, njena snaga bude podrivena i ubije svaka nada za obnovu ukrajinske državnosti".
Ruski predsjednik Medvedev je odbio poziv da prisustvuje svečanosti i optužio Juščenka da iskrivljuje historiju.
Odlukom Medvedeva, kako ocjenjuju posmatrači, dodatno je naglašen spor vlasti dvije zemlje oko razloga zbog kojih je do stradanja naroda Ukrajine početkom XX vijeka uopće došlo, navela je u subotu britanska medijska kuća BBC.
Historičari s obje strane se slažu da je glad bila izazvana namjerom sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina da što više žitarica izveze van države, kako bi sakupio novac za izgradnju novih fabrika i kupovinu oružja.
Posljedica izvoza bila je smrt više miliona ljudi, koji više nisu imali šta da jedu.
Rusija, međutim, u današnje vrijeme oštro odbacuje tvrdnje vlasti u Kijevu da je namjera Staljina bila da stane na put ukrajinskom nacionalizmu i naglašava da je i više miliona Rusa stradalo u velikoj gladi, naveo je BBC.
Reuters, pak, primjećuje da su primjedbe Rusije na odluku Ukrajine da obilježi 75. godišnjicu gladi, dio duge liste sporova između Kremlja i prozapadnih lidera u Kijevu, koji su na vlast došli poslije Narandžaste revolucije 2004.
Među spornim pitanjima su plaćanje isporuka ruskog gasa, Juščenkova namjera da Ukrajina uđe u NATO i poziv Ukrajine da ruska Crnomorska flota napusti bazu na Krimu do 2017.
Portparol ruske gasne kompanije Gasprom Sergej Kuprijanov saopćio je u subotu da ta kompanija u 2009. neće nastaviti s isporukama gasa Ukrajini bez potpisivanja novog međudržavnog sporazuma o cjeni tog energenta.
Iz Gasproma je saopćeno da Ukrajina mora da plati 2,4 milijarde dolara duga prije potpisivanja novog ugovora, što je pojačalo strahovanja da bi dvije države mogle ponovo, kao 2006, da uđu u sukob oko gasa i dovedu u pitanje snabdevanje evropskih zemalja gasom.
Oko 80 posto gasa namjenjenog evropskim zemljama prolazi kroz ukrajinsku teritoriju.
Ukrajina trenutno plaća 179,50 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, a Kuprijanov je rekao da bi tržišna cjena za 2009. bila 400 dolara. Takvu cijenu su ukrajinski zvaničnici okarakterizirali kao "politički", navela je britanska agencija.
Rusija je u više navrata prijetila da će ukinuti isporuke gasa Ukrajini zbog spora oko cijene, dok Kijev tvrdi da je dug Gaspromu bar upola manji od onog koji navodi ruska strana.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
