Dokument nazvan Kopenhaški sporazum predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova od strane bogatih zemalja za najmanje 80 posto do 2050., u odnosu na količinu emisije štetnih plinova iz 90-ih godina, dok bi zemlje u razvoju svoju emisiju štetnih plinova trebale smanjiti za 15 do 30 posto, javlja AP.
U najnovijem prijedlogu sporazuma se također ističe decembar 2010. kao krajnji rok do kojeg bi svjetski vođe trebali usvojiti zakonski obavezujući sporazum o borbi protiv globalnog zagrijavanja, navodi AP.
Kao ustupak zemljama u razvoju i manjim otočnim državama koje su najranjivije na klimatske promjene, porast temperature bi se trebao ograničiti na 2 stepena Celzijusa više u odnosu na prijeindustrijsko razdoblje, a 2016. bi se razmatralo još strože ograničenje od 1,5 stepena Celzijusa.
Ranije je američki predsjednik Barack Obama pozvao sudionike konferencije na hitnu akciju i da iskažu spremnost na kompromis.
Siromašne zemlje prozivaju bogate države da su najodgovornije za promjenu klime na planetu, smatrajući da zbog povijesne odgovornosti trebaju prednjačiti u smanjenju emisije stakleničkih plinova, prenosi Reuters.
Ministar okoliša iz Švedske, zemlje koja trenutno predsjeda EU-om, izjavio je da ključ za donošenje sporazuma drže SAD i Kina. SAD je, tvrdi Andreas Carlgren, prekasno sjeo za stol, a Kina se protivi "monitoringu", što predstavlja ozbiljnu prepreku.
- EU je zaista htio izaći u susret velikoj skupini siromašnih zemalja, ali su to onemogućile velike sile, kazao je Carlgren, prenosi Hina.
SAD i Kina zajedno su odgovorne za skoro polovicu ispuštenih stakleničkih plinova u atmosferu.
