O njegovoj daljoj sudbini, uvjetima eventualne deportacije ili suđenju u Norveškoj, odlučivat će se na ročištima 11. i 12. novembar.
Dautović nema norveško državljanstvo, te bi po pravilima mogao biti isporučen.
Norveške vlasti su u maju 2007. godine uhapsile Dautovića pod sumnjom da je kao pripadnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (NOAPZB) učestvovao u zločinima počinjenim na području Velike Kladuše.
Pri donošenju odluke sud se pozvao na odluku Evropskog suda za ljudska prava od 27. maja ove godine u kojoj se navodi da su "zbog nacionalnih različitosti" u zatvoru u Zenici prekršena ljudska prava pojedinih zatvorenika. Zbog tih činjenica sud je također izrazio bojazan da bi Dautović također mogao imati problema s ''drugim zatvorenicima i stražarima koji bi ga mogli smatrati izdajnikom''.
Mnoge međunarodne i domaće organizacije su u nekoliko navrata ukazivale na loše stanje u zatvorima širom BiH zbog čega su zagovarale gradnju državnog zatvora koji bi trebao ispunjavati evropske standarde.
Regionalni sud, kako pišu norveški mediji, mogao bi odlučiti da Dautovića isporuči vlastima u BiH ukoliko one daju garanciju da su problemi u zatvorima riješeni ili u drugom slučaju da mu se sudi u Norveškoj.
Norveška je 2007. usvojila nove zakone koji obuhvataju zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, genocid i terorizam.
Krajem augusta ove godine u Oslu je počelo suđenje Mirsadu Repku, bivšem pripadniku Hrvatskih oružanih snaga (HOS), optuženom za zločine počinjene u logoru Dretelj u blizini Čapljine u toku 1992. Suđenje Repku jer prvo suđenje za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata u Norveškoj.
Repak i Dautović su samo dvojica od nekoliko desetina osoba iz bivše Jugoslavije kojima prijeti suđenje ili deportacija zbog ratnih zločina.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
