U Briselu bh. politički lideri danas razgovaraju o Domu naroda Parlamenta BiH i Vijeću ministara
Sastanku bi danas trebao prisustvovati i Rajnhrad Pribe, direktor Direkcije za zapadni Balkan u Evropskoj komisiji. Bez približavanja stavova jučer je Briselu okončan prvi dan trodnevne konferencija o ustavnim promjenama u BiH u organizaciji Evropske komisije i američkoga Instituta za mir, postdejtonskog sastanka bosanskohercegovačkih političara o temi promjene Ustava Bosne i Hercegovine.
Sulejman Tihić se založio za jačanje centralnih vlasti, Dragan Čavić je rekao da je opstanak Republike Srpske temeljni uvjet za razgovore, a Dragan Čović je izjavio da se protivi kozmetičkim promjenama ustava BiH jer su one uvijek do sada bile na štetu hrvatskoga naroda i da se ne smije dogoditi da ostanu dva entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH, s obzirom da su Hrvati u njoj građani drugog i trećeg reda.
Oli Ren, komesar Evropske unije za proširenje je na početku skupa kojem prisustvuju predstavnici osam parlamentarnih stranaka, izjavio među ostalim, da u evropske integracije Bosna i Hercegovina može da uđe samo kao funkcionalna i sređena država. Deset godina nakon Dejtona vrijeme je da Bosna i Hercegovina od izgradnje mira krene prema izgradnji države, rekao je Oli Ren.
Dejtonska komisija Američkog instituta za mir ponudila je liderima političkih partija u Bosni i Hercegovini nacrt ustavnih rješenja za uspostavljanje vlade sposobne da podrži proces stabliziranja i pridruživanja Evropskoj uniji, koji bi trebao početi do kraja godine. Nacrt je nastao kao neka vrsta odgovora na preporuke Venecijanske komisije, podinstitucije Vijeća Evrope, koja se bavi funkcioniranjem pravosuđa zemalja članica ove panevropske organizacije. Osvrćući se na mišljenje Venecijanske komisije da državne institucije u našoj zemlji ne predstavljaju neposredno građane već konstitutivne narode, Institut u nacrtu ustavnih rješenja predlaže uvođenje principa istovremeno kolektivnih i pojedinačnih građanskih ljudskih prava.
U istom se tekstu predlaže jačanje državnog nivoa vlasti kako bi Bosna i Hercegovina imala ovlaštenja da ispuni međunarodne i domaće obaveze.
