"Dokazi će pokazati da se Šešelj koristio pravim i iskušanim propagandnim tehnikama kako bi zatrovao umove svojih sljedbenika..., poručila je tužiteljica Christine Dahl, ističući da su "njegovi govori mržnje pripremili kolektivno nasilje", javila je Hina.
"Do 1993. hiljade civila na Balkanu bile su ubijene, tisuće zatočene, protjerane, a njihovi domovi i kultura uništeni... Cilj je bio stvaranje države pod dominacijom Srba", rekla je Dahl na početku haškog suđenja Šešelju za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj, nad Hrvatima u Vojvodini i u BiH.
Šešeljev nacionalizam bio je "otrovan za svakog" i one kojima se obraćao uvjerio je da počnu mrziti muslimane i Hrvate. Šešelj je pri tom bio svjestan svoje moći i utjecaja. Zagovarao je ideju 'velike Srbije' iako je podrazumijevala silu i progon. "Stotine hiljada su prognane, pokušalo se ukloniti čitave grupe prema etničkoj ili vjerskoj pripadnosti", rekla je Dahl.
Ono što se Slobodan Milošević nije usudio izgovoriti na glas, rekla je tužiteljica, Šešelj je činio - pozivao je na 'oslobađanje' srpskih teritorija u Hrvatskoj i BiH.
"Na nesreću, i drugi su ljudi tamo živjeli, ali po Šešelju oni tamo nisu imali nikakvu svrhu", kazala je Dahl.
Ilustrirajući njegovu huškačku retoriku tužiteljstvo je u sudnici emitiralo inserte iz njegovih govora iz 1991. godine - od plitvičkog govora u kojem je najavio da će se kotrljati glave preko mitinga u baranjskom Jagodnjaku na kojem je govorio da je to srpska zemlja do govora u skupštini Srbije potkraj 91. u kojem je pozvao na razmještanje JNA na granice "velike Srbije", zauzimajući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve.
Svrha odbrane granica "velike Srbije" na području Hrvatske bio je važniji "nego bojati se hoće li pritom pasti neke slučajne žrtve - pa "ko im je kriv - htjeli su rat, imaju rat", kazao je tada Šešelj u Skupštini Srbije.
Haško tužiteljstvo najavilo je da će dokazati da su ideju velike Srbije zločinima zajednički pokušali provesti vodstvo Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem, političko i vojno vodstvo bosanskih i hrvatskih Srba i optuženi Šešelj.
Taj cilj zajednički su provodile snage JNA, TO i Šešeljevi dobrovoljci koji su djelovali kao jedna vojska.
Dokazi će pokazati da su Šešeljevi dobrovoljci opremani uz pomoć JNA i MUP-a Srbije a da je i sam Šešelj dogovarao vojne akcije, rekla je tužiteljica, poručivši da je Šešelj znao za zločine koje su činili njegovi dobrovoljci, od napada na hrvatske policajce u Borovu selu u maju 91. do vukovarskog pokolja u kojem su sudjelovali njegove snage pod zapovjedanjem Milana Lančužanina Kamenog. Unatoč tome on ih je unaprijedio i dao im titule vojvoda, rekla je tužiteljica.
Podsjetivši da je sam Šešelj u Vukovaru poručio da "nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara", tužiteljica je rekla da su njegovi dobrovoljci "napravili upravo ono što je Šešelj rekao".
Šešelj je tvrdnje o zločinima svojih dobrovoljaca popratio s podsmijehom na licu.
Tužiteljstvo je reklo i da je Šešelj često išao na crte bojišta i da je bio svjestan razmjera razaranja.
Početak uvodnih riječi tužiteljstva Šešelj, koji četiri godine pritvora ustrajava na srpskom prijevodu svih dokaza, slušao je u - hrvatskom prijevodu. U prevoditeljskim kabinama na suđenjima se izmjenjuju hrvatski, srpski i bošnjački prevoditelji.
Suđenje se nastavlja u četvrtak izjavom optuženog. Šešelj je najavio kako će izjava trajati puna četiri sata.
Šešelj je u pritvoru ICTY-a od dobrovoljne predaje 24. februara 2003., a na suđenju će se braniti sam. Po struci je pravnik.
