"Turska je laička i to će ostati", izvikivali su demonstranti noseći tursku zastavu i portrete utemeljitelja moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka na trgu Caglayan, u evropskom dijelu metropole.
Protest je organiziran na poziv gotovo 600 nevladinih organizacija, a održava se nakon prvog skupa koji je 14. aprila okupio gotovo 1,5 miliona ljudi.
Politička kriza u Turskoj izbila je u petak kada ministar vanjskih poslova Abdullah Gul (56), jedini kandidat za novog predsjednika, kojeg podržava vlada islamističkih nazora, u parlamentu nije izabran u prvom krugu. Dobio je 357 glasova umjesto potrebnih 367.
Opozicija je zatražila od Ustavnog suda da poništi glasanje zbog nedostatka kvoruma. Odluka Suda mogla bi izazvati prijevremene izbore, koji bi se inače trebali održati 4. novembra.
U suprotnome Gul bi mogao lako biti izabran u trećem krugu u kojem mu je potrebna obična većina, umjesto dvotrećinske kao u prva dva.
Mogućnost njegova izbora zabrinjava tursku vojsku, čuvara laičkog režima, koja ne želi da islam zahvati sva područja svakodnevnog života. Zatražila je stoga od opozicije da bojkotira glasanje, oduzevši time vladi potrebnu dvotrećinsku većinu.
Vojska, koja je u prošlosti izvela nekoliko državnih udara, upozorila je u petak da je spremna stati u odbranu sekularnog uređenja zemlje, na što je vlada u subotu odgovorila da je glavni stožer "i dalje pod zapovjedništvom premijera."
U međuvremenu je, prenosi Hina, turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul rekao u nedjelju da se neće povući iz izbora usprkos upozorenju turske vojske.
"Proces se nastavlja (...) ne dolazi u obzir da odustanem od kandidature (...), odluke koja nije donesena preko noći" i koja je rezultat konsultacija unutar vladajuće stranke Pravda i razvoj (AKP, islamistički korijeni), rekao je novinarima.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
