Na uličnom nivou zidom ograđeni Stari grad je energična i svadljiva zajednica sa dominantno islamski izgledom i većinskom arapskom populacijom.
Podzemni Jeruzalem je drugačiji, ovdje buka opada, žarko bliskoistočno sunce nestaje, osjeti se miris zemlje i vlage, a izgledom podsjeća na jevrejski grad koji je postojao prije 2.000 godina.
Za Izrael, tuneli su dokaz jevrejskih korijena oni su jedna od glavnih turističkih atrakcija u Jeruzalemu. Broj posjetioca, većinom Jevreja i kršćana, znatno se uvećao posljednjih godina, dosegavši brojku od više od milion posjetioca u 2010. godini.
Tuneli kao prijetnja
Mnogi Palestinci, koji odbijaju Izraelski suverenitet, tunele vide kao prijetnju, tvrdeći da oni predstavljaju preveliki fokus na jevrejsku historiju.
Novi podzemni prolaz otvoriti će se za dva mjeseca i kada se otvori bit će više od dva kilometra prolaza ispod grada.
Tunelima se može iz jevrejskog naselja stići do puta kojim je Isus išao do mjesta gdje je razapet.
Južno od Starog grada posjetioci Jeruzalema mogu ući u tunel koji je izgrađen prije 2.500 godina i hodati ispod arapskog naselja Silwan.
Početkom ljeta otvoriti će se novi tunel, prijašnja kanalizacija kojom su jevrejski pobunjenici bježali pred rimskim legijama. Ovaj tunel vodi prema prostoru gdje je nekada bio Solomov hram, a danas je tu džamija Al-Aksa.
Iskopavanja produblju jaz između Jevreja i muslimana
Iskopavanja i veliki broj posjetioca uvećavaju već ionako veliki jaz u povjernju između Jevreja i muslimana, koji su sumnjičavi oko bilo kakvih radova unutar Starog grada, a pogotovo oko džamije Al-Aksa, trećeg najsvetijeg mjesta za muslimane. Jevreji ovo mjesto nazivaju Hramskom gorom, mjestom dva uništena hrama i centrom njihove religije starim tri milenija.
Tokom otvaranja novog izlaza prema Zidu plača 1996. godine došlo je do velikih protesta Palestinaca u kojima su poginule desetine osoba, zbog glasina da Izraelci pokušavaju oštetiti džamije. Posljednih godina, radovi prolaze bez incidenata.
Znajući da je prostor oko svetih mjesta mogući uzrok razarajućeg konflikta Izraelci ne dozvoljavaju iskopavanja. Iskopavanja ispod Hramske gore, izraelski historičar Gershom Gorenberg opisao je, "kao da pokušate da otkrijete kako radi ručna bomba povlačnjem osigurača i gledajući u nju".
Uprkos Izraelskim uvjeravanjima, postoje glasine da iskopavanja ugrožavaju stabilnost islamskih svetih mjesta.
"Vjerujem da Izraelci kopaju ispod džamija", kazao je Najeh Bkerat, dužnosnik Waqf-a, islamske organizacije pod izraelskom sigurnosnom kontrolom koje rukovodi upravljanjem prostora oko Al-Aksa džamije.
Priznavanje drugih
Izraelski kritičari tunela ukazuju na prevelikom naglasku na jevrejskom naslijeđu.
Yuval Baruch, arheolog zadužen za Jeruzalem, izjavio je da su njegovi kopači oprezni da sačuvaju sve vrijedne pronalaske iz svih perioda gradske historije.
"Više od polovine svih ljudi na planeti smatra ovaj grad svetim i zbog toga moramo otkrivati prošlost ovog grada najprofesionalnije što možemo, zaključio je Baruch.