{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tuneli ispod Jeruzalema su novo žarište Bliskog istoka

S
1.6.2011. u 17:50
0
27
Tuneli ispod Jeruzalema su novo žarište Bliskog istoka
0
Tuneli ispod Jeruzalema su novo žarište Bliskog istoka
Ispod prenapućenih ulica i svetišta starog Jeruzalema u svakom trenutku stotine osoba provlače se tunelima, srednjovjekovnim odajama i kanalizacijama brzorastućeg podzemnog grada nevidljivog sa gornjih ulica.
Na uličnom nivou zidom ograđeni Stari grad je energična i svadljiva zajednica sa dominantno islamski izgledom i većinskom arapskom populacijom.

Podzemni Jeruzalem je drugačiji, ovdje buka opada, žarko bliskoistočno sunce nestaje, osjeti se miris zemlje i vlage, a izgledom podsjeća na jevrejski grad koji je postojao prije 2.000 godina.

Za Izrael, tuneli su dokaz jevrejskih korijena oni su jedna od glavnih turističkih atrakcija u Jeruzalemu. Broj posjetioca, većinom Jevreja i kršćana, znatno se uvećao posljednjih godina, dosegavši brojku od više od milion posjetioca u 2010. godini.

Tuneli kao prijetnja

Mnogi Palestinci, koji odbijaju Izraelski suverenitet, tunele vide kao prijetnju, tvrdeći da oni predstavljaju preveliki fokus na jevrejsku historiju.

Novi podzemni prolaz otvoriti će se za dva mjeseca i kada se otvori bit će više od dva kilometra prolaza ispod grada.

Tunelima se može iz jevrejskog naselja stići do puta kojim je Isus išao do mjesta gdje je razapet.

Južno od Starog grada posjetioci Jeruzalema mogu ući u tunel koji je izgrađen prije 2.500 godina i hodati ispod arapskog naselja Silwan.

Početkom ljeta otvoriti će se novi tunel, prijašnja kanalizacija kojom su jevrejski pobunjenici bježali pred rimskim legijama. Ovaj tunel vodi prema prostoru gdje je nekada bio Solomov hram, a danas je tu džamija Al-Aksa.

Iskopavanja produblju jaz između Jevreja i muslimana

Iskopavanja i veliki broj posjetioca uvećavaju već ionako veliki jaz u povjernju između Jevreja i muslimana, koji su sumnjičavi oko bilo kakvih radova unutar Starog grada, a pogotovo oko džamije Al-Aksa, trećeg najsvetijeg mjesta za muslimane. Jevreji ovo mjesto nazivaju Hramskom gorom, mjestom dva uništena hrama i centrom njihove religije starim tri milenija.

Tokom otvaranja novog izlaza prema Zidu plača 1996. godine došlo je do velikih protesta Palestinaca u kojima su poginule desetine osoba, zbog glasina da Izraelci pokušavaju oštetiti džamije. Posljednih godina, radovi prolaze bez incidenata.

Znajući da je prostor oko svetih mjesta mogući uzrok razarajućeg konflikta Izraelci ne dozvoljavaju iskopavanja. Iskopavanja ispod Hramske gore, izraelski historičar Gershom Gorenberg opisao je, "kao da pokušate da otkrijete kako radi ručna bomba povlačnjem osigurača i gledajući u nju".

Uprkos Izraelskim uvjeravanjima, postoje glasine da iskopavanja ugrožavaju stabilnost islamskih svetih mjesta.

"Vjerujem da Izraelci kopaju ispod džamija", kazao je Najeh Bkerat, dužnosnik Waqf-a, islamske organizacije pod izraelskom sigurnosnom kontrolom koje rukovodi upravljanjem prostora oko Al-Aksa džamije.

Priznavanje drugih

Izraelski kritičari tunela ukazuju na prevelikom naglasku na jevrejskom naslijeđu.

"Tunelima se pokušava reći: Bili smo ovdje prije 2.000 godina, sad smo se vratili, a ovdje su dokazi", kazao je izraelski arheolog Yonathan Mizrachi, i dodao: "Živjeti ovdje znači priznavati i druge priče koje ovdje postoje pored naše."

Yuval Baruch, arheolog zadužen za Jeruzalem, izjavio je da su njegovi kopači oprezni da sačuvaju sve vrijedne pronalaske iz svih perioda gradske historije.

"Više od polovine svih ljudi na planeti smatra ovaj grad svetim i zbog toga moramo otkrivati prošlost ovog grada najprofesionalnije što možemo, zaključio je Baruch.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: